Nasilje nad djecom jedan je od značajnih problema suvremenog društva. Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, jedna milijarda djece u dobi od dvije do 17 godina godišnje doživi neki oblik fizičkog, psihičkog ili seksualnog nasilja. Posljedice nasilja nad djecom mogu biti različite: od smrtne posljedice kao fatalnog ishoda nasilja, preko teških tjelesnih povreda do emocionalne traume i poteškoća mentalnog zdravlja. Također, posljedice nasilja nad djecom mogu imati negativan utjecaj na razvoj živčanog sustava djeteta te rezultirati cijelim nizom kroničnih stanja koja značajno utječu na kvalitetu života osobe u odrasloj dobi.
Budući da nasilje nad djecom najčešće vrše odrasle osobe, jasan je negativan utjecaj koji nasilje nad djecom ima na djetetov osjećaj povjerenja prema odraslim osobama koje bi zapravo trebale štititi dijete i omogućavati mu uvjete za optimalan rast i razvoj. Posljedice su nasilja nad djecom, osim neposrednih posljedica na razini konkretnog djeteta, značajne i na razini primarnog socijalnog okruženja, zajednice i društva. Današnja djeca sutrašnji su nositelji razvoja svakog društva, stoga nije čudno što se zaštita djece od različitih oblika nasilja navodi kao jedan od glavnih ciljeva razvojnih politika i strategija na globalnoj i regionalnim razinama.
Današnja djeca i mladi odrastaju u digitalnom svijetu što za sobom nosi rizike za ovakav oblik zlostavljanja i iskorištavanja. Online svijet mjesto je bez granica koje ne ostavlja mnogo prostora privatnosti. U tom svijetu prevladava potraga za savršenošću i odobravanjem vanjskog svijeta, potreba da se bude viđeno pri čemu se standardi socijalnih mreža definiraju kao kriterije ljepote. Upravo zbog navedenog ne čudi kako je trend selfija u porastu. Neka su istraživanja pokazala kako je svake sekunde načinjeno 1076 selfie-ja diljem svijeta. Taj trend naravno nije bez rizika jer je tijekom 2015. godine selfie vodio do većeg broja smrtnih slučajeva nego napadi morskih pasa. Zašto su selfiji opasniji od morskih pasa?
Iako nitko ne može poreći benefite modernih tehnologija, jasno je kako objavljivanje i primanje fotografija putem interneta nosi sa sobom rizike i opasnosti. Nisu u pitanju samo fotografije, nego i tekstualne poruke kao i videozapisi. Današnji se psihoseksualni razvoj djeteta premjestio u online svijet. No, u tom svijetu ponekad ne postoje granice – online svijet predstavlja mjesto gdje se sadržaj o seksualnom zlostavljanju i iskorištavanju djece može vrlo lako i brzo proširiti bez njihovog znanja. Djeca, mladi, ali i odrasli često zaboravljaju da objavljivanjem svojih podataka (informacije o sebi, fotografije, videozapisi, objave) čine ih javno dostupnima i tim se postupkom odriču autorskih prava na njih. U želji da se nekome svide ili da zadobiju pratitelje, ljudi su skloni stvarati seksualno eksplicitan sadržaj. Problem nastaje kada selfie fotografija postane seksualno provokativna i objavljena na nekoj od društvenih mreža. Uočeno je kako mladi, osobito djevojke, sve učestalije komuniciraju čak i s nepoznatim osobama putem web kamera te dragovoljno, pod pritiskom ili manipulacijom, pristaju na izvođenje seksualno eksplicitnog ponašanja koje druga osoba prati putem web kamere. Tako prikupljeni sadržaji završavaju u privatnim kolekcijama vršnjaka, razmjenjuju se putem društvenih mreža ili drugih aplikacija za razmjenu poruka ili se prodaju na razvijenom tržištu zatvorenih stranica internetske dječje pornografije.
Upravo se slabosti djece i mladi iskorištavaju kako bi se pridobilo njihovo povjerenje koje će se kasnije izigrati. Seksualna prisila djece jedan je oblik seksualnog iskorištavanja djece. Uključuje proces kojim se djeca ili mladi ljudi prisiljavaju na nastavak proizvodnje seksualnog materijala pod prijetnjom izlaganja spomenutog materijala drugima (primjerice, objava fotografija na društvenim mrežama). Nasilnik ucjenjuje dijete kako bi dobio seksualno zadovoljenje ili novac. To se još naziva i „komercijalnom seksualnom iznudom“ u kojoj počinitelj traži jednostavan način za stjecanje financijske dobiti. To može biti u obliku ucjene žrtava tako da zahtijeva novac u zamjenu za nedistribuiranje seksualno eksplicitnog materijala pribavljenog putem mreže na zahtjev. Često se utjecaj i manipulacija, tipična za vrbovanje tijekom dužeg vremenskog razdoblja (ponekad nekoliko mjeseci), pretvara u brzu eskalaciju prijetnji, zastrašivanja i prisile, nakon čega je dijete uvjereno da pošalje prve seksualne fotografije. U nekim slučajevima, spirala zlostavljanja izmakla bi kontroli, zbog čega su žrtve pokušale počiniti ili su počinile samoubojstvo jer su smatrale da je to jedini izlaz iz kruga zlostavljanja.
Osim odraslih osoba, vršnjaci, također, mogu vršiti seksualno nasilje nad djecom i mladima. Poznat je i fenomem revenge porn. Taj se koncept odnosi na širenje eksplicitnog sadržaja bivše djevojke ili dečka s ciljem osvete ili sramoćenja. Do njega dolazi nakon prekida romantične veze potaknuto neugodnim emocijama ili stanjima. Stoga, seksualno nasilje mogu činiti i vršnjaci kao i odrasle osobe. No, u zadnje vrijeme možemo primijetiti kako odrasle osobe padaju u zamku online ucjena jednako kao i mlađi uzrasti. Dakle, dobro je osvijestiti moguće rizike i zaštiti se!
S obzirom na navedeno, nije dovoljno educirati djecu i mlade o ovoj problematici. Potrebno je proširiti okvir i na odrasle. Osim razvijanja kritičkog mišljenja, važno je učiti mlade i odrasle kako da uočavaju znakove opasnosti na Internetu, kako da prepoznaju znakove nasilja te kako da na njega reagiraju. Umjesto moraliziranja i zastrašivanja, savjetuje se stvoriti sigurno okruženje za dijete ili žrtvu nasilja kako bi se nasilje moglo prevenirati ili spriječiti uz pružanje adekvatne pomoći žrtvi.
Tema seksualnog zlostavljanja djece je teška. Kod velikog broja ljudi izaziva otpor i potrebu da okrenu glavu, kako kod laika tako i kod stručnjaka. No, naša je zajednička odgovornost priznati da problem postoji, da je itekako prisutan u društvu i da imamo moralnu, profesionalnu i zakonsku obvezu reagirati!
Danas, 18. studenog, Europski je dan zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja. Obilježavanjem ovog dana želimo podići svijesti o potrebi sprečavanja i prijavljivanja svih oblika zlostavljanja djece te naglasiti važnost pružanja odgovarajuće podrške žrtvama takvih zločina. Već više od deset godina, u Centru za nestalu i zlostavljanu djecu, radimo u području zaštite djece od zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja putem interneta, a vas pozivamo da nam pomognete!
Kako nam vi možete pomoći?
Recite NE seksualnom zlostavljanju i seksualnom iskorištavanju djece i prijavite bilo koji ilegalni sadržaj koji sretnete online na www.csi.hr #EndChildSexAbuseDAy
Preuzeto iz Seksualno iskorištavanje i zlostavljanje djece – Priručnik za stručnjake
Preuzeto s 1, 2, 3…SELFIE