Lažne vijesti i distribuiranje lažnih informacija nisu novost, ali širenjem utjecaja društvenih mrežaje potencijal njihove zloupotrebe značajno je porastao. Ne postoji jednostavan ni univerzalan način za prepoznavanje lažnih vijesti, no nadamo se da će vam ovih nekoliko savjeta pomoći u razlučivanju “pravih” od “lažnih” vijesti.
Nikad nije prerano za razvoj vještina medijske pismenosti kod djece. Portal Common Sense Media donosi nekoliko savjeta i pitanja koja bi roditelji trebali inicirati kada se nađu u situaciji da sa djecom koriste medije ili razgovaraju o njima:
- Tko je ovo napravio?
- Tko je ciljana publika?
- Tko je za ovo platio, ili tko je plaćen ako kliknemo na ovo?
- Kome bi ova poruka mogla koristiti, ili štetiti?
- Što je izostavljeno iz ove poruke, a moglo bi biti važno?
- Je li ovo vjerodostojno (i zbog čega tako misliš)?
Sve se više organizacija uključuje u odgajanje građana za prepoznavanje lažnih vijesti, a neke od njih su i knjižnice.
IFLA je stoga izradila infografiku s koracima koji pomažu pri prepoznavanju lažnih vijesti, a Hrvatsko knjižničarsko društvo ju je prevelo na hrvatski jezik.
Riječ je o svakako razumljivim, izvedivim i upečatljivim točkama koje vrijedi proučiti, podijeliti te naposljetku prihvatiti kao dnevne životne principe.
Oxford University Press proglasio je izraz „brain rot“ („moždana trulež“) riječju godine, nakon što je u javnom glasovanju sudjelovalo više…
Tinejdžeri često koriste skraćenice i sleng u dopisivanju, što može zbuniti roditelje, poput “BRB” (be right back – odmah se…
Uz podršku Justice Initiative, održali smo seriju od pet webinara namijenjenih roditeljima i stručnjacima koji rade s djecom. Ako ste…