Unatoč brojnim prednostima interneta, kao što su društvena interakcija i komunikacija, svjesni smo da na istom postoje i veliki rizici, kao što je seksting. U akademskim i stručnim izvorima seksting se definira kao skup aktivnosti koje obuhvaćaju slanje, primanje, dijeljenje i/ili objavljivanje seksualno eksplicitnog materijala, obično u kontekstu ljubavi ili seksualnih odnosa. Takav materijal, koji uključuje poruke, fotografije i/ili video zapise, se elektronički razmjenjuje.
Kada je seksting dobrovoljan, a kada nije?
Seksting se može podijeliti u dvije kategorije: dobrovoljni i nedobrovoljni. U slučaju dobrovoljnog sekstinga postoji pristanak između sudionika, smatrajući ga modernim oblikom seksualne komunikacije. S druge strane, nedobrovoljni seksting se odvija bez pristanka ili sporazuma, na primjer pod pritiskom, ucjenom ili bez autorizacije osobe koja je materijal kreirala, i predstavlja rizično seksualno ponašanje te kazneno djelo.
Seksting je vrlo zastupljen oblik ponašanja kod mladih osoba i postaje sve češći oblik seksualne komunikacije u intimnim partnerskim odnosima. Istraživanja pokazuju da se do 53% mladih upušta u ovakvo ponašanje. Neki od najčešće identificiranih motiva za sudjelovanjem u sekstingu odnose se na istraživanje seksualnosti unutar partnerskog odnosa, iniciranje seksualne aktivnosti, održavanje partnerskih odnosa, jačanje slike o vlastitom tijelu, šalu ili zabavu te pritisak ili osvetu. Što se tiče nekih osobina kod mladih koji su skloniji sekstingu, ističu se traženje senzacija, impulzivnost, ekstrovertiranost, depresivnost i anksioznost. Važno je naglasiti da su neka istraživanja identificirala rizik od pokušaja samoubojstva kod sudionika sekstinga.
Zašto mladi sekstaju?
Istraživanja ukazuju da mladi, posebice učenici, često sudjeluju u sekstingu zbog percepcije da je takvo ponašanje normalno ili zbog jednostavne potrebe za zabavom. U školskom okruženju je ključno postaviti jasna pravila i procedure kako bi se osigurala sigurnost i zaštita svih uključenih u različite oblike sekstinga. Jedna od najvažnijih stvari koje roditelji mogu učiniti jest otvoreno razgovarati o pitanjima seksualnosti, a posebice o sekstingu.
Kako bi se zaštitili prilikom sextinga:
- nemojte slati intimne slike iz kojih se jasno može iščitati da ste to vi,
- nemojte slati slike na kojima se vidi vaše lice,
- nemojte slati slike na kojima se vide vaša prepoznatljiva obilježja poput tetovaža ili okruženje koje se jasno može prepoznati kao vaše.
Zapamtite – žrtva nikada nije kriva!
Budući da mladi, i učenici i studenti, najčešće dijele tuđe sadržaje iz zabave ili šale, važno je educirati učenike, roditelje i nastavnike o pojmu sekstinga te pravnim posljedicama sudjelovanja u tome. Ponavljamo, dijeljenje tuđih intimnih fotografija, pogotovo kada govorimo o djeci ozbiljno je kazneno djelo.
Bez obzira na način na koji napadač dolazi do sadržaja, strah od dijeljenja intimnog sadržaja koji žrtva proživljava može prouzročiti burne reakcije, negativne osjećaje i duboko narušavanje mentalnog zdravlja. Žrtve mogu iskusiti osjećaj sramote, anksioznost te osjećaj bespomoćnosti.
Važno je napomenuti kako žrtva nikada nije kriva za ono što joj se dogodilo, da kroz ovakve situacije ne prolazi sama i da je pomoć uvijek dostupna. Ako su fotografije i poslane od strane žrtve, one obično nisu dale pristanak da se taj materijal šalje drugim osobama.
Što učiniti ako ste žrtva seksualne iznude?
- Nemojte paničariti – zapamtite da niste sami u ovome i da niste krivi što ste se našli u ovoj situaciji.
- Osobi od povjerenja recite što vam se dogodilo kako bi vam pomogao/pomogla u traženju pomoći.
- Prekinite komunikaciju s napadačem.
- Napadaču nemojte slati još sadržaja ili novac, ako to od vas zatraži.
- Sačuvajte dokaze o prijetnjama i ucjenama na vašem mobitelu ili osobnom računalu.
- Slučaj prijavite policiji. Radi se o kaznenom djelu.
- Za psihosocijalnu podršku se možete obratiti i stručnjacima Centra za sigurniji internet.
Kao i uvijek, stručnjaci Centra za sigurniji Internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.