Svakog dana se na internetu susrećemo s tisućama fotografija koje kruže mrežom. Svaka od tih fotografija oblikuje našu percepciju i mišljenja o stvarnosti. Svakog dana susretnemo se s barem jednom fotografijom koja je izmijenjena u software-ima za manipulaciju fotografijama. Neke od tih fotografija budu izmijenjene do neprepoznatljivosti ili su stvorene kako bi izazvale lažne reakcije i emocije od korisnika. Kako bi zaštitili sebe od raznih obmana potrebno se upoznati s osnovnim metodama fotografske forenzike.
Prva metoda provjere vjerodostojnosti određene fotografije je provjera izvora. Najmanje je pouzdana metoda, ali svakako dobra za znati. Za ovu provjeru najbolje je koristiti alate poput Google Image Search ili TinEye. Obje stranice pokazat će vam sva mjesta gdje je ova slika objavljena. Ako je slika objavljena na sumnjivim URL zapisima ili pronađete više takvih fotografija na kojima je nešto izmijenjeno postoji velika vjerojatnost da se radi o slici koja je prošla kroz neku vrstu manipulacije te je samim time nepouzdan izvor. Ako se sumnjiva slika nalazi na društvenim mrežama pronađite prve objave te slike te provjerite tko ju je objavio i podijelio. Ako se radi o nekoj pouzdanoj osobi i organizaciji slika koju ste pronašli vjerojatno je stvarna i nije prošla kroz neku vrstu manipulacije.
Druga metoda teže je uočljiva ali ako si uzmete malo vremena vrlo brzo možete zaključiti je li na nekoj fotografiji došlo do manipulacije. Pažljivo proučavajte rubove objekata na slici. Svaki oblik neprirodnog ili zamućenog izgleda ruba objekta može značiti da je riječ o fotografiji koja je prošla kroz manipulaciju u photoshopu. Znakovi manipulacije kroz photoshop mogu biti i nepravilni odrazi, sjene ili iskrivljenja. Vrlo banalan primjer toga je da na slici vidite osobu kako šeta sunčanim ulicama grada, ali nigdje ne vidite sjenu te osobe.
Jedan od pouzdanijih metoda je provjera metapodataka slike. Ako je u pitanju slika koja se nalazi na vašem računalu možete provjeriti metapodatke koristeći desni klik miša -> properties -> details, a ako je to neka online fotografija možete priložiti url na online alatu exif viewer. Kada dobijete pristup metapodatcima provjerite vrijeme fotografiranja, vrstu fotoaparata i lokaciju. Iako je riječ o pouzdanijoj metodi svakako budite oprezni jer je moguće manipulirati i metapodatcima, ali najčešće će vam metapodatci otkriti dodatnu sumnju u pouzdanost fotografije.
Profesionalci i malo bolji poznavatelji fotoforenzike koriste alate poput FotoForensics ili Amped Authenticate za provjeru fotografija. Ovakva vrsta alata za provjeru otkriva na kojem su pikselu napravljene određene izmjene te takav piksel prikazuje korisniku kao sumnjivim. Zbog mogućnosti poznavanja digitalnih tragova manipulacije ovakvi online alati najpouzdaniji su izvor informacija o manipulaciji fotografije.
Nadam se da će vam neki od ovih alata pomoći i olakšati vam razlikovanje manipuliranih od originalnih fotografija.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.
