Ovisnost se može razviti kada često ponavljaš određenu aktivnost ili je koristiš kako bi se nosio s neugodnim emocijama i stresom. Ljudi najčešće povezuju ovisnost s tvarima poput nikotina i alkohola, ali ovisnost može nastati i o ponašanjima, poput igranja videoigara ili korištenja društvenih mreža.
U mozgu se tijekom tih aktivnosti oslobađaju kemijske tvari, poput dopamina, koje stvaraju osjećaj zadovoljstva i nagrade. Ako mozak počne povezivati tu aktivnost s pozitivnim osjećajima, može se pojaviti želja za ponavljanjem kako bi se ponovno doživio isti ugodan osjećaj.
Razlika između navike i ovisnosti
Navika je nešto što često radiš, ali bez osjećaja prisile. Ovisnost nastaje kada osjećaš da ne možeš prestati, čak i ako to negativno utječe na tvoje zdravlje, školu, odnose ili svakodnevni život.
Kod ovisnosti može doći do tzv. simptoma sustezanja (apstinencijske krize) kada prestaneš s tom aktivnošću. Na primjer, osoba koja prestane pušiti može osjećati nervozu, tjeskobu ili razdražljivost. Mozak tada traži novu dozu dopamina, što otežava prekid ovisnosti.
Može li ovisnost povećati stres?
Iako neke aktivnosti mogu kratkoročno smanjiti stres, dugoročno ga mogu i povećati. Primjerice, osoba može igrati videoigre kako bi pobjegla od problema, ali ako zbog toga zanemaruje školu, prijatelje ili san, stres može postati još veći.
Zato je važno razumjeti kako mozak reagira na nagrade i razviti zdrave načine suočavanja sa stresom, poput tjelesne aktivnosti, kreativnog izražavanja ili razgovora s nekim kome vjeruješ. Ako osjetiš da ti neka aktivnost preuzima kontrolu nad životom, važno je potražiti podršku.
