Kako izgraditi zdrav odnos s tehnologijom kod predškolaca

kako izgraditi naslovnu

Zamislite tipično subotnje jutro. Vaš petogodišnjak mirno sjedi na kauču, hipnotiziran svjetlom tableta dok vi napokon imate trenutak za popiti kavu dok je još topla. Zvuči kao idila, zar ne? No, u pozadini uma većine modernih roditelja u tom trenutku tinja tiha grižnja savjest. Pitanja se nižu: Je li ovo previše vremena? Što točno gleda? Hoće li mu to spržiti mozak?

Roditeljstvo u digitalnom dobu donosi izazove s kojima se naše bake i djedovi nisu morali nositi. Za djecu predškolske dobi, koja se nalaze u kritičnoj fazi neurološkog razvoja, ekrani su postali neizbježni. Ipak, znanost nam sugerira da cilj nije potpuna zabrana – što je u današnjem svijetu gotovo nemoguće – već zdravo korištenje. Umjesto da tehnologiju demoniziramo, možemo naučiti kako je pretvoriti iz “digitalne dadilje” u saveznika u odgoju.

Mozak u izgradnji: Zašto je predškolska dob ključna?

Razdoblje između treće i sedme godine života obilježeno je intenzivnim razvojem izvršnih funkcija mozga. To su vještine koje nam pomažu planirati, fokusirati se, pamtiti i, što je najvažnije, kontrolirati impulzivno ponašanje.

Istraživanja pokazuju da prekomjerno, pasivno gledanje brzih, stimulirajućih sadržaja može negativno utjecati na razvoj ovih vještina. Aplikacije i crtići dizajnirani da stimulacijom zadrže pažnju djeteta mogu otežati snalaženje u stvarnom svijetu – koji je sporiji i zahtijeva strpljenje. No, ključna riječ ovdje je pasivno. Nije svaki boravak pred ekranom isti.

Znanstvenici danas razlikuju “siromašno” vrijeme pred ekranom (npr. usamljeno gledanje repetitivnih videa) i “bogato” vrijeme (interaktivno učenje, videopozivi s bakom, rješavanje logičkih zadataka). Evo kako kao roditelj možete nagnuti vagu na stranu onog “bogatog”.

Strategija 1: Zajedničko gledanje (“Co-viewing”)

Najmoćniji alat koji imate je vaša prisutnost. Američka pedijatrijska akademija (AAP) naglašava važnost zajedničkog korištenja medija. Kada sjednete pored djeteta i zajedno gledate crtić ili igrate igru, vi postajete “medijski mentor”.

To u praksi znači postavljanje pitanja. Ako lik u crtiću plače, pitajte dijete: “Što misliš, zašto je tužan? Što bi ti napravio da mu pomogneš?” Na taj način pasivnu konzumaciju pretvarate u aktivnu lekciju iz empatije i emocionalne inteligencije. Time se premošćuje jaz između onoga što dijete vidi na ekranu i stvarnog života.

Strategija 2: Digitalna higijena i “zone bez ekrana”

Djeca predškolske dobi vole strukturu i predvidljivost. Uspostavljanje jasnih granica ključno je za zdrav suživot s tehnologijom. Stručnjaci preporučuju stvaranje zona i vremena bez tehnologije.

Dva najvažnija pravila koja biste trebali razmotriti su:

  1. Bez ekrana za vrijeme obroka: Istraživanja povezuju gledanje ekrana tijekom jela s većim rizikom od pretilosti (jer dijete ne prati osjećaj sitosti) i gubitkom dragocjenog vremena za obiteljsku komunikaciju.
  2. Bez ekrana sat vremena prije spavanja: Plavo svjetlo koje emitiraju uređaji suzbija lučenje melatonina, hormona sna. Kod djece, čije su oči propusnije za svjetlost, ovaj efekt je još izraženiji, što dovodi do poteškoća s uspavljivanjem i lošije kvalitete sna.

Svakako je bitno omogućiti djetetu da mu bude dosadno i da se može igrati bez ometanja ekranom. U predškolaca je igra iznimno bitan faktor razvoja, oni od treće do sedme godine sve vještine, bile one emocionalne, kognitivne ili fizičke, uvježbavaju kroz simboličku igru. O simboličkoj igri ćemo govoriti u drugome članku.

Strategija 3: Pazite na “Tehnoferenciju”

Često se fokusiramo na dječje vrijeme pred ekranom, a zaboravljamo na vlastito. Pojam “tehnoferencija” (tehnološka interferencija) opisuje situacije u kojima uređaji prekidaju interakciju roditelj-dijete.

Studija objavljena u časopisu Child Development pokazala je da su djeca, čiji su roditelji često prekidali igru ili razgovor zbog provjeravanja mobitela, pokazivala više znakova frustracije, hiperaktivnosti i tantruma. Djeca uče oponašanjem. Ako vide da vi ne možete odvojiti pogled od ekrana, teško je očekivati da će oni razviti samokontrolu. Pokušajte modelirati ponašanje koje želite vidjeti: odložite mobitel kada razgovarate s djetetom i uspostavite kontakt očima.

Sadržaj je kralj: Tri slova “C”

Kada birate što će vaše dijete gledati, vodite se okvirom “Tri C” (prema Lisi Guernsey):

  • Content (Sadržaj): Je li priča smislena? Potiče li rješavanje problema ili je samo nasumična buka i boja?
  • Context (Kontekst): Gleda li dijete to samo ili s vama? Razgovarate li o tome poslije?
  • Child (Dijete): Odgovara li sadržaj dobi i temperamentu vašeg djeteta? Neka djeca su osjetljivija na brze scene i glasne zvukove.

Za dob od 3 do 7 godina, tražite sadržaje sporijeg tempa (kako bi mozak stigao procesuirati informacije) i one koji nemaju agresivne reklame.

Protu-teža: Važnost “Zelenog vremena”

Na kraju, najzdravija digitalna navika je zapravo ona analogna. Vrijeme provedeno pred ekranom treba biti u balansu s onim što stručnjaci nazivaju “Green time” (vrijeme u prirodi).

Tjelesna aktivnost na otvorenom ne samo da poništava sjedilački način života vezan uz ekrane, već i “resetira” pažnju. Također, ne bojte se dječje dosade. Kada ugasite tablet, a dijete kaže “dosadno mi je”, to nije poziv da mu nađete novu zabavu. Dosada je plodno tlo za kreativnost i maštu. Dopustite im da sami smisle igru.

Zaključak: Progres, a ne savršenstvo

Roditeljstvo u digitalnom dobu je maraton, a ne sprint. Bit će dana kada će dijete gledati crtiće duže nego što biste željeli jer ste vi bolesni ili morate hitno dovršiti posao. To je u redu. Cilj nije savršenstvo, već svjesnost.

Uspostavljanjem rituala zajedničkog gledanja, čuvanjem sna od plavog svjetla i modeliranjem zdravog odnosa prema vlastitom mobitelu, postavljate temelje koji će vašem djetetu služiti cijeli život. Tehnologija je izvrstan sluga, ali loš gospodar – a u godinama predškolskog odgoja, vi ste ti koji držite uzde.

Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.

 

Powered by A1 Hrvatska.