Većina roditelja svjesna je da društvene mreže nisu najzdravije okruženje za djecu. Na to upozoravaju i stručnjaci diljem svijeta – među njima i američki ministar zdravstva, koji je 2023. godine u *The New York Timesu* objavio tekst u kojem ističe ozbiljnu povezanost između društvenih mreža i mentalnog zdravlja mladih. Smatra da bi društvene mreže trebale nositi upozorenja slična onima na cigaretama i alkoholu – jer njihova štetnost može biti duboka i dugoročna.
Kako bismo bolje razumjeli utjecaj društvenih mreža na djecu i adolescente, donosimo pregled deset najčešćih načina na koje one mogu izazvati tjeskobu. Ovi primjeri mogu pomoći roditeljima da prepoznaju što se krije iza privlačnog svijeta aplikacija i da lakše postave jasne granice.
1. Kultura uspoređivanja
Na društvenim mrežama se najčešće prikazuju idealizirane slike života – putovanja, druženja, uspjesi. Ne prikazuju se sukobi, neuspjesi ili teški trenuci. Djeca zato mogu početi vjerovati da je njihov život manje vrijedan ili nedovoljno zanimljiv ako ne izgleda „savršeno“ kao onaj koji vide kod prijatelja, influencera ili slavnih osoba.
2. Strah od propuštanja (FOMO)
FOMO, odnosno „fear of missing out“, dodatno potiče osjećaj nesigurnosti. Djeca se mogu brinuti da propuštaju zabavne događaje ili da nisu dovoljno uključena u društvo. Objave s druženja na koja nisu pozvana mogu izazvati osjećaj isključenosti i tuge.
3. Cyberbullying i uznemiravanje
Digitalno nasilje često je teže od onog „uživo“ jer ne prestaje nakon što dijete napusti školu – poruke i komentari mogu stizati u svako doba dana i noći. Prema Barkovom izvješću iz 2024., čak 77% tinejdžera i 71% djece između 9 i 12 godina doživjelo je neki oblik cyberbullyinga, što pokazuje koliko je ovaj problem raširen i ozbiljan.
4. Pritisak da budu “savršeni” online
Djeca često nemaju razvijene emocionalne kapacitete za suočavanje s kritikama ili negativnim komentarima na internetu. To može dovesti do stalnog preispitivanja svake objave i mjerila vlastite vrijednosti kroz lajkove, komentare i dijeljenja. Takav pritisak narušava samopouzdanje i potiče tjeskobu.
5. Preopterećenost informacijama
Društvene mreže svakodnevno bombardiraju djecu ogromnom količinom sadržaja – vijestima, mišljenjima, videima i reakcijama drugih. Ljudski mozak nije stvoren da obrađuje toliku količinu informacija. Posljedica toga mogu biti osjećaji preplavljenosti, zbunjenosti i unutarnjeg nemira.
6. Strah od javnog sramoćenja
U svijetu u kojem svatko nosi kameru u džepu, svaki neugodan trenutak može biti snimljen i podijeljen. Djeca se suočavaju s mogućnošću da njihova pogreška ili nespretan trenutak postane predmet ismijavanja, meme ili viralna šala. Takva iskustva ostavljaju dubok trag i mogu ozbiljno narušiti osjećaj sigurnosti.
7. Ovisnost o notifikacijama i dopaminu
Društvene mreže namjerno su dizajnirane da potiču ovisnost. Svaka nova obavijest ili lajk aktivira centar za nagradu u mozgu i izaziva kratkotrajan osjećaj zadovoljstva. Djeca se tako mogu uhvatiti u začarani krug stalnog provjeravanja, a platforme dodatno potiču taj obrazac slanjem podsjetnika i obavijesti.
8. Izloženost uznemirujućem sadržaju
Djeca na internetu mogu slučajno naići na uznemirujuće slike, govor mržnje ili neprimjeren sadržaj. U trenucima kada su društvene mreže preplavljene teškim vijestima, poput nasilja ili tragedija, njihova se anksioznost dodatno povećava jer algoritmi potiču širenje emocionalno nabijenih objava.
9. Gubitak stvarne povezanosti
Iako djeca mogu imati osjećaj da su stalno povezana, virtualna prijateljstva nisu isto što i odnosi u stvarnom životu. Nedostatak neposrednih susreta, razgovora i zajedničkih aktivnosti može dovesti do osjećaja usamljenosti i emocionalne praznine.
10. Poremećaji spavanja
Korištenje društvenih mreža prije spavanja remeti prirodni ritam odmora. Plavo svjetlo zaslona smanjuje lučenje melatonina – hormona koji pomaže tijelu da se pripremi za san. Ako se tome doda tjeskoba zbog FOMO-a ili cyberbullyinga, djeci postaje još teže opustiti se i kvalitetno se odmoriti.
Zaključak
Društvene mreže same po sebi nisu nužno „neprijatelj“, ali njihov utjecaj na mentalno zdravlje djece ne smijemo podcijeniti. Razumijevanje načina na koji one izazivaju tjeskobu prvi je korak prema stvaranju zdravijih digitalnih navika i zaštiti dječjeg emocionalnog razvoja.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.
