Nedavno su završile Olimpijske igre, a uz sportska postignuća koja su tjednima bila u središtu pažnje, veliku pozornost privukli su i sami sudionici. Brojni medijski članci nosili su naslove poput “Pogledajte najljepšu sportašicu ovih Olimpijskih igara”, pri čemu su se često koristile fotografije generirane umjetnom inteligencijom. Iako mnogi možda nisu pratili same Olimpijske igre, ovakav sadržaj redovito susreću na društvenim mrežama i portalima, često nesvjesni njegovog porijekla. Dok su standarde ljepote nekada oblikovali časopisi, danas to čine objave na društvenim mrežama i utjecajni influenceri.
U posljednje vrijeme, društvene mreže sve više uključuju filtere i softvere za dizajn koji koriste umjetnu inteligenciju za uređivanje i generiranje slika. Ovi alati omogućuju korisnicima da jednostavno promijene svoj izgled, uključujući izravnavanje kože, prilagodbu facialnih značajki ili čak promjenu tjelesnog oblika. Tehnologija je postala toliko sofisticirana da može stvoriti potpuno izmišljene, ali vrlo realistične slike koje generira strojno učenje.
Iako se na prvi pogled može činiti bezopasnim, korištenje ovih alata može imati štetne posljedice. Mnogi mladi ljudi već su izloženi pritiscima vezanim uz tjelesni izgled i identitet kroz slike u časopisima i na društvenim mrežama. Mogućnost uređivanja vlastitih slika i njihovo dijeljenje online može dodatno potaknuti nerealne standarde ljepote i iskriviti percepciju mladih o vlastitom izgledu.
Zabrinjavajuće je i to što su se organizacije za svijest o poremećajima prehrane obratile AI alatu tražeći generiranje ‘najpoželjnijih’ muškarca i žene. Rezultati su prikazali da je ‘savršena’ žena imala plavu kosu, preplanulu kožu, smeđe oči i vitku figuru, dok je ‘savršeni’ muškarac imao istaknute jagodice, smeđe oči i definirane mišiće.
Ovo jasno ukazuje na pojednostavljenje koncepta ljepote. Rezultati generirani umjetnom inteligencijom oslanjaju se na zastarjele stereotipe i otkrivaju ograničenja i implicitne pristranosti alata. Algoritmi koje platforme koriste za preporučivanje sadržaja često daju prioritet slikama i videima koji se uklapaju u zapadne konvencionalne standarde ljepote. To može ograničiti raznolikost tjelesnih tipova i izgleda predstavljenih online, čineći one koji se ne uklapaju u te standarde osjećati isključenima ili nedovoljno dobrima.
S obzirom na ove izazove, važno je poticati kritičko razmišljanje o medijima i razvijati svijest o raznolikosti ljepote u digitalnom prostoru. Osim toga, važno je naučiti prepoznati sadržaj koji je stvorila umjetna inteligencija, a neki od načina slijede u nastavku teksta.
Usmjeri pažnju na detalje
Slike koje stvara AI temelje se na podacima prikupljenim iz drugih fotografija, zbog čega programi umjetne inteligencije ponekad imaju poteškoća s detaljima koji se rjeđe pojavljuju u stvarnim slikama.
- neobični detalji – manje, uočljive greške u detaljima poput asimetričnih obilježja lica, neobičnog položaja prstiju ili objekata s neobičnim proporcijama
- ponavljanje tekstura i uzoraka – poteškoće s kompleksnim teksturama ili uzorcima, što dovodi do uočljivih ponavljanja ili čudnih prijelaza, a može se primijetiti na kosi, koži, odjeći i dr.
- osvjetljenje i sjene – neusklađeno ili nerealno osvjetljenje i sjene
- anomalije u pozadini – pretjerano jednostavne pozadine, prekompleksne ili sadrže elemente koji ne pripadaju na fotografiju
- osobne karakteristike – neobičnosti u očima (poput refleksija ili oblika zjenica), ušima ili kosi
- kontekstualne greške – objekt može biti neprimjeren za fotografiju, ili može doći do nesklada u veličini objekata
- tekst i oznake – ako se u slici nalazi tekst, on može biti zbunjujući, s pravopisnim greškama ili besmislen
- izrazi lica – izrazi koji se ne poklapaju s emocijom ili raspoloženjem koje slika prenosi.
Jedan od pouzdanih načina za prepoznavanje slike generirane umjetnom inteligencijom je provjera izgleda slike – ako djeluje previše savršeno vrlo vjerojatno ju je stvorila umjetna inteligencija. AI slike često nemaju detalje koji se mogu pronaći u pravim fotografijama, što rezultira ‘izglađenim’ izgledom.
Ako si provjerio ruke i lice, ali još uvijek nisi siguran, dobra opcija je pretražiti sliku na Internetu. Ova metoda omogućava da identificiraš druge stranice na Internetu na kojima se fotografija pojavljuje, što može biti izuzetno korisno za utvrđivanje je li slika generirana umjetnom inteligencijom ili je stvarna. Općenito, AI fotografije će se pojavljivati na manjem broju mjesta nego stvarne, pa će se rjeđe prikazivati prilikom pretraživanja.
Na kraju, zapamti da se na društvene mreže stavljaju samo trenuci za koje ljudi žele da ih vidiš, fotografije na kojima su ispali odlično i koje su vrlo često prošle kroz mnoštvo filtera. Stvarnost će uvijek ostati stvarnost!
