Jedan od velikih izazova na internetu danas je rizik od vjerovanja u lažne vijesti, osobito na društvenim mrežama, gdje se informacije šire brzinom svjetlosti. Pojam informacijski poremećaj je prvi put upotrijebljen 2017. godine u izvješću Vijeća Europe o problematici lažnih vijesti, a od tada se preporučuje da se pojam „informacijski poremećaj“ koristi umjesto pojma „lažne vijesti”. Ključno je da djeca od rane dobi razviju kritičko razmišljanje o važnosti provjeravanja informacija. Što vi kao roditelji možete učiniti da im pomognete?
- Kada uočite dezinformacije na internetu, razgovarajte o tome s djecom: Objasnite djeci na temelju čega ste vi primijetili da je nešto dezinformacija te zajedno istražite izvor i namjeru autora.
- Potičite djecu da prijavljuju dezinformacije na internetu: Najbolji način za sprečavanje negativnih utjecaja dezinformacija na sve ljude je upravo prijava istih! Na taj način štitimo sebe, ali i druge od rizika od vjerovanja u lažne vijesti.
- Savjetujte djeci da razmisle o tome je li naslov mamac za klikove: Naslovi su često senzacionalistički i često se modificiraju kako bi dobili više klikova. Oni ponekad čak niti ne odgovaraju samom sadržaju određenog članka.
- Savjetujte djeci da razmisle tko je autor neke vijesti: Važno je provjeriti autora, je li on uopće naveden, te ga istražiti. Djeci možete predložiti da pogledaju neke prethodne radove/članke određenog autora, te da istraže više informacija o njemu.
- Savjetujte djeci da provjere datum: Dobro je provjeriti kada je napisan određeni sadržaj, te je li on uistinu aktualan. Ponekad autori za stari članak znaju staviti novi datum, a postoje i situacije u kojima se starom članku mijenja naslov te se on objavljuje s novim datumom.
- Savjetujte djeci da provjere medij koji je objavio određenu vijest: Neka provjere tko je prenio vijest te je li navedeni medij vjerodostojan.
- Savjetujte djeci da provjere izvore: Važno je provjeriti odakle dolaze informacije određene vijesti, te jesu li ti izvori vjerodostojni.
- Savjetujte djeci da razmisle o autorovoj namjeri: Možete zajedno s djecom raspraviti o tome je li određeni sadržaj reklama, mišljenje ili je cilj autora da zabavi čitatelje/gledatelje/slušatelje.
- Savjetujte djeci da razmisle o svojim predrasudama: Često smo svi skloni sami dati prednost određenim informacijama, ovisno o tome tko što kaže ili napiše, a naša iskustva također mogu utjecati na to hoćemo li povjerovati određenoj lažnoj vijesti.
- Savjetujte djeci da obrate pozornost na sljedeće znakove za uzbunu: Uređene slike, pravopisne pogreške i puno velikih slova i uskličnika.
Savjetujte djeci i da zastanu prije nego što oni sami odluče podijeliti određenu informaciju, da razmisle je li nešto što su pročitali zaista istina, te da dijele jedino informacije za koje su sigurni da su točne. Kada gledaju ili čitaju određene sadržaje, savjetujte im da ih dodatno istraže i provjere, da kritički razmišljaju o njima te da ne vjeruju svemu što pročitaju ili vide na internetu.
Možete potaknuti djecu i da ona sama postanu kreatori sadržaja koji nemaju dobru namjeru – kako bi bolje shvatili kako funkcionira širenje lažnih vijesti na internetu. Ponekad se zna dogoditi i da budemo u tzv. filter mjehuriću, odnosno da stalno viđamo vijesti slične onima koje smo vidjeli ranije, a one mogu biti lažne. Važno je ponekad istraživati i sadržaje koji se razlikuju od naših stajališta kako bismo mogli kritički razmišljati i stvoriti neko svoje mišljenje, a ne da nam mediji formiraju neko nametnuto mišljenje.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji Internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.
