Europska unija trenutačno se nalazi na prekretnici u vezi budućnosti internetske privatnosti i zaštite djece u digitalnom okruženju. Kontroverzna inicijativa, poznata kao “Chat Control”, predmet je rasprave, a njezin ishod mogao bi promijeniti način na koji popularne aplikacije za razmjenu poruka poput WhatsAppa i Signala obrađuju privatnu komunikaciju.
Zašto EU razmatra skeniranje privatnih poruka?
U svibnju 2022. Europska komisija predložila je nova pravila s ciljem suzbijanja seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece na internetu. Inicijativa bi obvezala pružatelje usluga – aplikacije za razmjenu poruka, chat platforme i online igre – da automatski skeniraju sadržaj poruka, fotografija i videa koje korisnici šalju. Cilj je bolje otkrivanje i sprječavanje materijala za seksualno zlostavljanje djece te online namamljivanja, s obzirom na zabrinjavajući porast sadržaja koji sama djeca generiraju i sve sofisticiranije metode počinitelja.
Kako bi nova pravila funkcionirala?
Predloženi postupak uključuje procjenu rizika od strane pružatelja usluge, kojom se utvrđuje postoji li mogućnost nezakonite aktivnosti unutar određene komunikacije. Ako se utvrdi značajan rizik, pružatelj mora zatražiti odobrenje nadležnog tijela prije prikupljanja i pregleda sadržaja tih poruka. Europska komisija tvrdi da bi takve zaštitne mjere spriječile masovni nadzor i osigurale da nadzor bude “strogo nužan, razmjeran, uravnotežen i ciljan”.
Osim toga, prijedlog naglašava ulogu budućeg EU Centra za sprječavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece, koji bi postavljao standarde i nadzirao slučajeve koje prijave pružatelji usluga, kako bi se smanjio broj lažnih pozitivnih otkrivanja. Još nije poznato kada bi točno ovaj Centar trebao biti osnovan, ali više informacija moglo bi se znati u rujnu ili listopadu 2025. godine
Podjele među državama članicama EU
Inicijativa je izazvala podijeljena mišljenja među članicama Europske unije. Do sada je 15 država, među kojima su Hrvatska, Francuska, Italija i Španjolska, izrazilo podršku. S druge strane, Nizozemska, Austrija i Poljska protive se prijedlogu, tvrdeći da bi on mogao dovesti do masovnog nadzora i ugroziti privatnost građana. Njemačka, Belgija i Češka još su neodlučne.
Zabrinutost zbog privatnosti i sigurnosti
Protivnici upozoravaju da bi slabljenje ili zaobilaženje šifriranja radi omogućavanja automatiziranog skeniranja izložilo osjetljive financijske, medicinske i privatne podatke hakiranju i zlonamjernim akterima. Automatizirani alati za skeniranje također često griješe, ponekad označujući nevin sadržaj – poput obiteljskih fotografija ili privatnih šala – kao nezakonit, što može dovesti do neugodnih istraga za obične korisnike.
Zagovaračka skupina Fight Chat Control upozorava: “Svaka fotografija, svaka poruka, svaka datoteka koju pošaljete bit će automatski skenirana, bez vašeg pristanka ili sumnje. Ovdje se ne radi o hvatanju kriminalaca; riječ je o masovnom nadzoru nametnutom svih 450 milijuna građana Europske unije“.
Pravne zaštite i nadzor
Kako bi adresirala ove zabrinutosti, Komisija naglašava da i pružatelji usluga i korisnici imaju pravo osporiti svaku mjeru na sudu te tražiti naknadu štete nastale obradom njihovih podataka. Planirani su strogi mehanizmi nadzora, uključujući neovisna nacionalna tijela odgovorna za izdavanje naloga za nadzor i nadzor nad njihovom provedbom.
Uloga šifriranja
Šifriranje ostaje ključan alat za kibernetičku sigurnost i povjerljivost komunikacija. Komisija priznaje njegovu važnost te radi s industrijom, civilnim društvom i akademskom zajednicom na razvoju tehničkih rješenja koja bi omogućila otkrivanje seksualnog zlostavljanja djece i u potpuno šifriranoj komunikaciji, uz puno poštivanje temeljnih prava.
Što slijedi?
S obzirom na to da Danska trenutno predsjeda EU-om, zagovornici inicijative Chat Control nastoje da prijedlog bude usvojen najkasnije do 14. listopada 2025. godine. Ishod bi mogao imati dalekosežne posljedice za sigurnost na internetu, privatnost i tehničke standarde koje koriste digitalne platforme diljem Europe.
Kako se rasprava nastavlja, jasno je da obje strane dijele cilj zaštite djece na internetu. Međutim, izazov je pronaći ravnotežu između toga cilja i potrebe za očuvanjem privatnosti i sigurnosti svih građana EU-a.
Centar za sigurniji internet nastavit će pratiti razvoj događaja i pružati informacije kako bi pomogao roditeljima, stručnjacima te djeci i mladima da se snađu u ovom dinamičnom i promjenjivom digitalnom okruženju.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.
