Društvene mreže često izgledaju kao naš „highlight reel“ – mjesto gdje dijelimo samo najbolje trenutke iz života. Lako je pomisliti da netko drugi živi savršenije, ali ono što vidimo online je samo mali, pažljivo odabrani dio stvarnosti. Rijetke su situacije kada netko objavljuje svoje loše dane ili neuspjehe.
Psihologija iza objavljivanja samo najboljih trenutaka uključuje želju za društvenom potvrdom, strah od propuštanja poznat i kao FOMO, idealizirano predstavljanje sebe i potrebu za bijegom od stvarnosti. Sve to oblikuje način na koji doživljavamo sebe i druge, utječe na raspoloženje i samopouzdanje te objašnjava zašto društvene mreže mogu biti istovremeno zanimljive i izazovne za našu psihu.
FOMO – strah od propuštanja
Svi smo ponekad osjetili FOMO – dok gledamo tuđe slike s odmora ili izlazaka, a sjedimo primjerice kod kuće. No često zaboravljamo da netko drugi u tom trenutku gleda naše objave i misli isto. Takva stalna uspoređivanja mogu ozbiljno utjecati na raspoloženje i samopouzdanje. Društvene mreže nisu stvaran život, nego njegova uljepšana verzija.
Dopamin i „feedback loop“
Platforme potiču oslobađanje dopamina – neurotransmitera povezanog s osjećajem zadovoljstva. Svaki lajk, komentar ili dijeljenje daje nam mali „udar“ dopamina. Nepredvidiva povratna reakcija stvara feedback loop ili povratnu petlju. Akcija stvara nagradu, a nagrada motivira ponavljanje akcije, što vodi do nove nagrade i tako dalje. S vremenom ovo može postati psihološka ovisnost.
Kultura otkazivanja i zlostavljanje
Još jedan od izazova koje nam korištenje društvenih mreža donosi jest i kultura otkazivanja. Društvene mreže mogu biti prostor za zlostavljanje i širenje glasina. „Cancel culture“, odnosno kultura otkazivanja odnosi se na javno sramoćenje ljudi zbog onoga što su rekli ili učinili online, često i u mladosti. Ponekad je bojkot opravdan, npr. zbog rasističkih ili homofobnih stavova, ali često nije najbolji način za nošenje s problemima. Meta sramoćenja može doživjeti ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje.
Način na koji algoritmi oblikuju „selektiranu“ stvarnost
Algoritmi društvenih mreža prate ponašanje korisnika (primjerice lajkove, komentare i vrijeme provedeno na objavama) kako bi odredili njihove interese i preporučili budući sadržaj. Favoriziraju objave s velikim angažmanom, pa estetski privlačne i pažljivo odabrane slike često dobiju veću vidljivost. To može stvoriti efekt zatvorenog kruga informacija, gdje korisnici stalno vide sličan sadržaj koji prikazuje tuđe savršene živote, što jača nerealne standarde ljepote, uspjeha i sreće.
Kako društvene mreže utječu na psihu
Instagram i slične platforme mogu biti stresne za psihu. Kad stalno gledamo tuđe „savršene“ trenutke – skupa putovanja, savršene obroke, tijela iz snova – lako se uspoređujemo i osjećamo zakinuto, što može izazvati tjeskobu i depresiju. Iako stvaranje vlastitih „highlight reel“ objava može kratkoročno pružiti osjećaj potvrde i bijega od stvarnosti, stalno uspoređivanje s idealiziranim životima drugih dugoročno može smanjiti samopouzdanje, povećati osjećaj nedostatnosti i pojačati društvenu anksioznost. Mladi su posebno ranjivi – svaki lajk ili komentar djeluje kao mini doza sreće, što potiče stalno provjeravanje feeda i traženje potvrde. Idealizirana tijela i „Fitspiration“ objave dodatno pogoršavaju osjećaj nedostatnosti, a algoritam Instagrama pojačava taj efekt, gurajući najpopularniji sadržaj pred nas. Pritisak da se održi dojam savršenog života dodatno stvara stres, jer online verzija života rijetko odgovara stvarnosti.
Pristupi sadržaju kritično
Važno je napomenuti da nam feed prikazuje pažljivo odabrane trenutke, a ne cijelu stvarnost. Dijeljenje raznolikog i realnog sadržaja može stvoriti zdraviju atmosferu na društvenim mrežama. Pokušaj svjesno upravljati svojim s vremenom na društvenim mrežama, postavi granice, odluči kada ćeš provjeravati feed i koliko dugo ćeš biti online. Uključi pauze i aktivnosti iz stvarnog života koje te ispunjavaju, poput druženja s prijateljima, hobija ili fizičke aktivnosti.
Kreiraj feed koji radi za tebe
Biraj profile koji te vesele i nadahnjuju. Prati različite ljude i uključi se u sadržaj koji ti odgovara. Možeš imati i posebne račune za različite interese kako ti glavni feed ne bi bio pretrpan. Povremeno pregledaj koga pratiš i otprati one koji te više ne zanimaju.
Prakticiraj samilost i autentičnost
Svi prolazimo kroz izazove, čak i ako to ne vidimo online. Kad pomisliš da nisi dovoljno dobar, pokaži blagost prema sebi i priznaj te osjećaje bez osuđivanja. Dijeli autentične trenutke i traži ravnotežu između istaknutih trenutaka i svakodnevnog života.
Postavi realna očekivanja: ne mora svaka objava biti savršena niti imati puno lajkova. Fokusiraj se na stvarne, smislenije veze.
Teži ravnoteži online i offline svijeta
Feed često prikazuje samo pažljivo odabrane trenutke, a ne cijelu stvarnost, pa je lako upasti u zamku uspoređivanja i osjećaja nedostatnosti.
Pokušaj svjesno upravljati sa svojim vremenom na društvenim mrežama – postavi granice, odluči kada ćeš provjeravati feed i koliko dugo ćeš biti online. Uključi pauze i aktivnosti iz stvarnog života koje te ispunjavaju, poput druženja s prijateljima, hobija ili fizičke aktivnosti.
Educiraj se
Edukacija o digitalnoj pismenosti i razumijevanje kako algoritmi oblikuju naš feed pomažu korisnicima da ostanu svjesni i kritični prema onome što konzumiraju.
Društvene mreže same po sebi nisu loše – mogu biti zabavne i povezati nas s ljudima. Problem nastaje kad se stalno uspoređujemo s tuđim životima i tražimo potvrdu kroz lajkove. Feed nikad ne prikazuje cijelu priču, zato biraj sadržaj koji te veseli i nadahnjuje. Budi blag prema sebi i postavi jasne granice, prati samo ono što ti stvarno odgovara i uzmi pauze kada ti treba. Kada društvene mreže koristiš svjesno, one mogu biti alat koji ti pomaže, a ne izvor stresa.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.
