Skip to main content

Kasino u dječjoj sobi

kasino naslll

Sjećate li se vremena kada ste kupili videoigru, umetnuli disketu ili CD, i imali kompletan proizvod? To vrijeme je davna prošlost. Današnja industrija videoigara, vrijedna stotine milijardi dolara, drastično je promijenila poslovni model. Više nije cilj samo prodati igru; cilj je zadržati igrača u ekosustavu u kojem on neprestano troši.

Granica između zabave i kockanja ne samo da je postala tanka – ona je u mnogim popularnim naslovima potpuno izbrisana. Na mobitelima i računalima naše djece, često pod oznakom “PEGI 3” (prikladno za sve uzraste), odvijaju se procesi identični onima u Las Vegasu.

“Loot Boxes”

Središnji mehanizam ove nove ekonomije je “Loot Box”. To je digitalni paket (kovčeg, jaje, paketić karata, kristal) koji igrač kupuje pravim ili virtualnim novcem, a čiji je sadržaj nepoznat do trenutka otvaranja.

Ovo je, po definiciji, mehanizam igre na sreću. Psihološki gledano, loot kutije funkcioniraju na principu varijabilnog omjera potkrepljenja (B.F. Skinner). Kada bi dijete svaki put dobilo istu nagradu, igra bi postala dosadna. No, kada je nagrada nepredvidiva – kada ponekad dobijete “smeće”, a rijetko “blago” – mozak luči ogromne količine dopamina u iščekivanju ishoda. Taj ushit nije vezan uz nagradu, već uz iščekivanje nagrade.

Što djeca zapravo igraju?

Da bismo razumjeli opasnost, moramo pogledati konkretne naslove koje igraju milijuni djece.

  1. EA Sports FC (bivša FIFA)

Najpoznatiji nogometni serijal na svijetu ima mod zvan Ultimate Team. U njemu djeca sastavljaju svoju momčad otvaranjem paketića karata. Dijete želi Mbappéa ili Ronalda. Šansa da ih dobije u paketiću je manja od 1%. Dijete troši pravi novac da kupi paketiće. Otvaranje je popraćeno vatrometom, bljeskanjem i dramatičnom glazbom. U 99% slučajeva dobiva bezvrijedne igrače. Umjesto da odustane, dijete misli: “Možda je on u idućem paketiću”. Ovo je čista lutrija. Neke zemlje, poput Belgije, zakonski su zabranile prodaju ovih paketića jer su klasificirani kao kockanje, no u većini svijeta su potpuno legalni i dostupni djeci.

  1. Roblox

Roblox nije jedna igra, već platforma s milijunima igara koje kreiraju korisnici. Iznimno je popularna među mlađom djecom (7-12 godina). Iako je Roblox službeno zabranio kockarnice, platforma je prepuna “zaobilaznih” rješenja. Postoje igre u kojima djeca ulažu rijetke virtualne predmete ili ljubimce (iz igre Adopt Me!) na ishode poput vrtnje kotača ili bacanja novčića. Djeca gube predmete za koje su roditelji platili pravi novac. Budući da je sadržaj generiran od strane korisnika, regulacija je gotovo nemoguća, a crno tržište virtualnim predmetima cvjeta.

  1. Counter-Strike 2

Ovo je opasnost broj jedan za tinejdžere. U ovoj pucačini igrači mogu dobiti ili kupiti “skinove” (nove izglede za isto oružje). Neki skinovi su ekstremno rijetki i vrijede tisuće eura na stvarnom tržištu. Nastale su web stranice (izvan same igre) koje funkcioniraju kao ilegalne kladionice. Tinejdžeri povezuju svoje račune i koriste te skinove kao žetone za rulet, blackjack ili coin-flip igre. Dijete ne kocka s “novcem” pa mu se čini bezopasno, ali kocka s imovinom koja ima stvarnu novčanu vrijednost i koju kasnije može prodati. To je ulazak u svijet pravog kockanja prije 18. godine.

  1. Brawl Stars

Mobilne igre usavršile su japanski model “Gacha” (automat za igračke). Želite li novog, jakog lika (“Legendary Brawler”)? Možete igrati mjesecima da ga osvojite ili kupiti “Mega Boxove” i nadati se sreći. Dizajneri točno znaju koje boje i zvukovi najviše stimuliraju dječji mozak. Zvuk otvaranja kutije često je identičan zvuku dobitka na slot aparatu.

Psihološki trikovi

Osim same sreće, igre koriste sofisticirane manipulacije.

Apstrahira se valuta pa se u igrama nikada ne troše euri ili dolari nego V-Bucks, Robux, Gems i FIFA Points. Cilj je disocirati dijete od stvarne vrijednosti novca. Kada dijete potroši 1000 V-Bucksa, ne osjeća “bol plaćanja” kao da je dalo 10 eura. Kada se vrti kotač sreće u igri, on se često zaustavi točno pokraj glavne nagrade. Ovo nije slučajno. To je programirano da igraču da osjećaj “bio sam tako blizu, moram probati još jednom”. Igre često daju prvu loot kutiju besplatno. U njoj je obično vrijedna nagrada. Time se dijete “navuče” na osjećaj pobjede, nakon čega se nagrade prorjeđuju te se traži dodatno plaćanje.

Zaključak

Znanstvena istraživanja potvrdila su vezu između trošenja novca na loot kutije i problematičnog kockanja u kasnijoj dobi. Djeca uče da se uspjeh ne postiže trudom ili vještinom, već uplatom novca i slijepom srećom. Više nije ni potrebno da roditelji djeci kupuju valutu u online igricama, oni to mogu učiniti i sami kupnjom PaySafe bonova Playstation bonova i Aircash kartica na svakom kiosku.

Ono što se događa na ekranima nije samo igra. To je neregulirani kasino koji radi 24/7, koji nema izbacivača na vratima i koji prima “čipove” kupljene roditeljskim bankovnim karticama. Dok zakonodavstvo kaska za tehnologijom, jedina obrana ostaje edukacija roditelja koji moraju shvatiti da FIFA Points nisu igračka, već žeton za rulet.

Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.

Powered by A1 Hrvatska.