social-media-marketing-phone-concept_23-2148411107

Koja se djeca rizično ponašaju u online okruženju?

Pišu: Iva Vidanec

Svakodnevno se javljaju novi rizici u digitalnim odnosima s kojima se mladi moraju naučiti nositi – od digitalnog uhođenja do online prisile ili, pak, dijeljenja osobnih informacija iz osvete. Usprkos tim rizicima, istraživanja pokazuju kako većinom mladi prijavljuju pozitivne stavove prema korištenju interneta.

Primijetilo se kako djeca i mladi ne koriste toliko često dating stranice, chat sobe te im digitalni svijet nije primarno mjesto za traženje prijatelja. Većina je njih sklonija razgovarati s ljudima koje poznaju, prijateljima prijatelja, ili s onima s kojima igraju igrice. Međutim, odlazak na online dating stranice i posjećivanje chat soba učestalije je kod adolescenata s poremećajima prehrane, dugotrajnim fizičkim oboljenjima, djeci i mladima koji su odrasli u sustavu – pokazuje istraživanje Look at me (Internet Matters). Tome u prilog idu i podaci da mladi s različitim oblicima teškoća češće posjećuje online mjesta sa sadržajima namijenjene odraslim osobama. Čini se kako posljedice poteškoća s kojima se djeca nose, poput socijalne izoliranosti i izraženim emocionalnim potrebama, doprinose njihovoj sklonosti online rizičnim ponašanjima.

Također, Look at me istraživanje uočilo je kako skupina adolescenata koji preispituju ili su zabrinuti u vezi svog rodnog identiteta češće aktivno dijele svoje sadržaje navodeći kako nastoje pronaći i razgovarati s onima koji su im slični. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da roditelji ne razgovaraju sa svojom djecom o online aktivnostima kao što bi trebali. Samo je 57% mladih iz navedenih skupina reklo kako se mogu obratiti svojim roditeljima ili skrbnicima u slučaju neugodnih doživljaja na internetu. Ovaj se postotak može činiti velik – polovina roditelja ipak razgovara sa svojom djecom, polovina djece ima povjerenje u svoje roditelje. Taj postotak, također, znači da polovina djece nema adekvatno obrazovanje o online ponašanjima niti odgovarajuću pomoć i podršku.

Mladi koji imaju neki oblik poteškoća češće objavljuju svoje sadržaje nego njihovi vršnjaci bez poteškoća. Ako zbrojimo želju da budu voljeni i pritisak za dijeljenjem koji nameće društvo, uz poteškoće s učenjem te emocionalnu osjetljivost, dolazimo do vrlo osjetljive populacije sklone upuštanjima u rizična ponašanja, kao što je sexting. Dok neki sekstaju iz zabave, postoje i oni koji su prisiljeni ili ucijenjeni da pošalju svoju eksplicitne sadržaje. Iako se u početku može činiti kako dijele svoje eksplicitne sadržaje kako bi udovoljili partneru, bili prihvaćeni i voljeni, kasnije se može javiti osjećaj da su cijelo vrijeme ustvari bili pod pritiskom druge osobe.

Često se pažnja odraslih osoba usmjerava na djecu i mlade koji iskazuju eksternalizirane probleme – kao što su problemi u ponašanju budući da su i simptomi takvih oblika ponašanja vidljiviji.  S druge strane, potrebe djece s internaliziranim problemima i poteškoćama u razvoju relativno se teže uočavaju, a samim time se i kasno intervenira – ponekad i prekasno. S obzirom na iznimnu važnost pravovremenog uočavanja djetetovih potreba, pogotovo djece s poteškoćama, veliki se naglasak stavlja na educiranje mladih, roditelja i stručnjaka kako bi se uočilo i što ranije pronašlo odgovarajuće načine zadovoljavanja djetetovih potreba – jer interes djeteta uvijek mora biti na prvome mjestu!

Ukoliko niste sigurni kako započeti razgovor s djetetom o online ponašanjima, pogledajte naše objave Razgovori o teškim temama – kako ih započeti?, Teške teme – razgovor o sekstingu, Savjeti o online sigurnosti za najmlađe uzraste ili nas kontaktirajte na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra za sigurniji Internet 0800 606 606.

Izvor: Look at me

Ivin online kutak