Djeca i mladi često stupaju u razgovor s nepoznatim osobama, dijele osobne podatke i informacije poznatim i nepoznatim osobama, prihvaćaju nepoznate osobe na listu prijatelja, posjećuju pornografske sadržaje. Osim što navedena ponašanja mogu povećati rizik da dijete ili mlada osoba bude žrtva elektroničkog nasilja, djeca i mladi mogu postati žrtve Internet predatora. Prema statistici o aktivnim korisnicima Facebooka u Hrvatskoj, 276 200 korisnika je u dobi od 13 do 17 godina što je 25 000 više od broja djece te dobi u Hrvatskoj. Nameće nam se pitanje „Čiji su to profili?“.

Neki od navedenih profila mogu biti lažni profili ili stari profili iza kojih se stvarno nalazi dijete ili mlada osoba, no neki mogu biti lažni profili kojima se koriste Internet predatori. U zadnje 4 godine u Hrvatskoj je zabilježeno 275 slučajeva iskorištavanja djece zbog dječje pornografije, a u svijetu je otkriveno preko 2 milijuna pedofila, a godišnja je zarada na sadržajima dječje pornografije oko 3 milijarde dolara.

Nakon što se ovakve informacije izlože odraslima, često čujemo pitanje kako oni pronađu put do naše djecu?

Oni upoznaju svoje žrtve na različite načine te rijetko koriste silu, već nagovaranje i potkupljivanje. Na početku, oni prikupljaju informacije o žrtvi. Prikupljaju osobne podatke na njihovim korisničkim profilima na raznim aplikacijama za razmjenjivanje poruka. Osobne informacije uključuju apsolutno sve što dijelimo o sebi – naše ime i prezime, datum rođenja, broj mobitela, škola, lokacija, hobiji i interesi te slika ili videozapis. Taj proces može trajati mjesecima dok predator ne prikupi sve željene informacije. Nakon toga, stupaju u kontakt sa svojom žrtvom. Često ih traže da ih dodaju na listu prijatelja kako bi mogli imati veći pristup informacijama, ali i pristup novim žrtvama. Onda dolazi do učestalog kontakta i poticanja nastavka te komunikacije. Tijekom nekoliko mjeseci, predatori rade na uspostavljanju odnosa i povjerenja s djetetom. To znači da predatori nastoje biti idealne osobe za svoje žrtve – idealni roditelj, idealni brat ili sestra, idealni prijatelj ili idealni partner – sve ono što nama treba. Budući da u stvarnosti takvi ljudi ne postoje i svaki odnos ima svoje uspone i padove, razvija se povjerenje i gradi se odnos. Tek nakon uspostave odnosa, dolazi do traženja fotografija, videozapisa ili susreta uživo, a ponekad i fotografije druge djece.

Vjerujući u dobre namjere predatora, mlada osoba šalje ono što se od nje traži. Zahtjevi predatora postajat će učestaliji, a ukoliko osoba odbije daljnje slanje fotografija slijedi ucjena ili prijetnja. Tada mlada osoba postaje žrtvom.

Također, javlja se pitanje zašto mlada osoba nije prepoznala da se radi o online predatora? Većina ljudi polazi od pretpostavke da se radi o profilu starijeg čovjeka i nejasno je zašto je mlada osoba poslala svoje slike nekome toliko starijem od nje. Istina je malo drugačija. Naime, profili predatora na društvenim mrežama vješto su napravljeni kako bi namamili žrtvu. Umjesto starijeg gospodina, na profilnoj će slici biti prikazana je osoba godinama slična žrtvi. Taj će isti profil imati sadržaje slične onima žrtve – slični hobiji, poveznice s glazbom i filmovima te slike koje potvrđuju njegov identitet. S obzirom na sve prikupljene informacije, nije teško napraviti profil idealne osobe prema žrtvinim interesima.

Nemojmo zaboraviti kako predator ne može saznati ništa više od onoga što objavimo na društvenim mrežama. Dakle, sve informacije koje oni imaju o svojim žrtvama, žrtve su im te informacije dale na dlanu ostavljajući ih dostupne na svojim korisničkim profilima. Upravo zbog navedenih razloga, nužno je educirati djecu, mlade i odrasle osobe o mogućnostima i rizicima modernih tehnologija.

S obzirom na sve veću rasprostranjenost ove problematike, Centar vam nudi priručnik u kojemu su detaljno obrađene teme elektroničkog nasilja. Također, ponuđene su radionice za djecu i mlade s ciljem osvješćivanja i educiranja o vrstama i posljedicama e-nasilja. Navedeni priručnik možete preuzeti ovdje.