Može li se ljubav kupiti novcem?
Pišu: Iva Vidanec
U razgovorima s odraslima često možemo primijetiti stav kako sexting kod djece nije aktualna tema. Naša djeca se time ne bave, naša djeca ne bi to nikada…
Strana istraživanja potvrđuju kako djeca i mladi u sve ranijoj dobi postaju aktivni u slanju i primanju sadržaja seksualne tematike. Ovakvim podacima ide u prilog i sve veća prisutnost seksualnog sadržaja u njihovoj okolini. Kada su okruženi drugima koji šalju svoje eksplicitne sadržaje, zašto je iznenađujuće što djeci sexting nije nimalo stran?
Tehnološki napredak donio je nove aktivnosti, nove mogućnosti. Među novitetima se ubraja i sve veći broj online dating stranica. Iako se na prvu čini kako je njihova glavna svrha „pronalazak srodne duše“, u pozadini se mogu kriti nešto drugačiji motivi.
Rastući je trend online sustava kojima je cilj isključiva zarada od dopisivanja na internetu. Nakon registracije, korisnik ima pravo na određeni broj poruka koje se, nakon isteka, trebaju platiti. Svakom novom porukom raste brojka na računu organizacije u pozadini. Kakvu poruku djeci šalje ovakav princip rada?
Brojni su rizici vezani uz takve, ali i njima slične online stranice. Ne mora biti u pitanju dating kontekst, mogu biti igrice, crtići, društvene mreže…S obzirom da ne možemo izbjeći kontakt s internetom niti bismo trebali, s našim se najmlađima treba razgovarati i osvijestiti moguće online opasnosti.
Za početak, koliko djece i odraslih čita Uvjete poslovanja, Uvjete korištenja ili bilo koje druge Uvjete? Najčešće pokraj kućice označimo kvačicu kako bismo došli do željenog cilja nesvjesni s čime smo se složili. Kao podsjetnik da je korisno čitati takve dokumente svjedoči i činjenica da u Uvjetima nekih sustava online datinga piše kako vlasnik stranice nije odgovoran ako određeni profili nisu oni za koje se predstavljaju niti se time krši zakon.
Ako lažnim identitetima nadodamo i dašak namjere – dolazimo do vrlo zanimljive, ali djeci nepoznate činjenice. Lažni profili mogu biti ciljano osmišljeni s ulogom privlačenja i zadržavanja korisnika na njihovim platformama. Iza tih se profila mogu nalaziti zaposlenici određene firme čiji je posao poticati korisnike na potrošnju poruka. Što više poruka, veća zarada. No, iskorištavanje ne mora biti samo u smjeru novčane dobiti. Iza lažnih profila mogu biti i predatori čiji su glavni alati ucjena i vrbovanje radi pribavljanja seksualnih sadržaja na koji su djeca.
U kontekstu rizika i postajanjem žrtve online predatora (u bilo kojem pogledu) ne susrećemo samo djecu. Većina korisnika takvih stranica i sustava su ljudi srednje životne dobi koji se iz različitih razloga odlučuju priključiti ovoj aktivnosti. Nesvjesni vrbovanja, korisnici počinju „otvarati dušu“ drugoj osobi ostavljajući prostora za ekonomski i psihološki napad.
Pažnju šire javnosti uvijek zaplijene situacije u kojima dijete ukrade karticu roditelja i iskoristi sve što može kako bi ostvario dodatke u igrici, kupio nešto po svojoj želji ili „ulagao u online prijateljstvo“. Djeca, za razliku od odraslih, nemaju dovoljno životnog iskustva i time teže razaznaju poželjno od nepoželjnog ponašanja. Njihov radar za rizik ne registrira toliko precizno opasne situacije zbog čega se i lakše upuštaju u nepoznate i potencijalno rizične aktivnosti.
Upravo je odgovornost i uloga odraslih osoba – roditelja, nastavnika, stručnih djelatnika, raspraviti s djecom i mladima o mogućim posljedicama po njihovu privatnost i sigurnost. Prestrašivanje i zabranjivanje korištenja interneta ne pogoduje smanjenju stupanja u rizične aktivnosti naših najmlađih već su podržavajuća komunikacija uz upućenost u online aktivnosti neki od načina kako doprinijeti zaštiti djece od mogućih prijetnji.
Brojni su se korisnici društvenih mreža oglasili kako su zaprimili poziv s nepoznatog međunarodnog broja. Jeste li i vi?
Donosimo popis praktičnih koraka za smanjenje doomscrolling ponašanja!
Provjeravanje negativnih vijesti dva sata prije spavanja neće zaustaviti pandemiju – ali može zaustaviti nas!