Doomscrolling i doomsurfing novi su pojmovi koji se odnose na sklonost ljudi da nastavljaju pretraživati vijesti, iako su tužne, prezirne ili depresivne.

U vrijeme krize i nesigurnosti, neki od nas obraćaju više pažnje na vijesti tražeći odgovore. I to vas možda neće iznenaditi, ali moramo to reći: puno vijesti je negativnog karaktera. A mi ih neprestano tražimo, čitamo članak za člankom ne uspijevajući se odmaknuti od informacija koje nas tlače.

Doomscrolling se odnosi na kontinuirano provjeravanje mobilnih aplikacija i društvenih mreža čitajući negativne vijesti. Tijekom COVID-19 pandemije ova je navika iznimno porasla. U prilog idu i reakcije medija koji omogućavaju brz pristup COVID informacijama – prve su informacije na naslovnici, najviše se puta ponavljaju te im se teško oduprijeti.

Ukoliko vam ovakvo ponašanje zvuči poznato, niste jedini!

Statistike na društvenim mrežama pokazuju porast aktivnosti od početka pandemije. Za neke je osobe prelistavanje negativnih vijesti način da pronađu pozitivne informacije koje će im pomoći da se osjećaju bolje. Neki nastoje pronaći informacije koje će ih umiriti, no na kraju budu još anksiozniji.

Nažalost, surfanje i pretraživanje negativnih vijesti intenziviralo se tijekom pandemije jer su ljudi postali iznimno oprezni zbog potencijalne opasnosti tražeći informacije kako bi mogli uspostaviti kontrolu nad problemom.

S druge strane, doomscrolling može biti bijeg od napornog rada ili svakodnevnog stresa. Neki navode kako im je lakše brinuti o problemima na državnoj ili globalnoj razini nego razmišljati o mogućem gubitku posla, na primjer.

Koje su fizičke i psihološke posljedice doomscrolling-a?

Usmjerenost na veliki broj negativnih vijesti tijekom izolacije povećava rizik za narušavanjem mentalnog zdravlja ljudi. Brojni navode kako se osjećaju sigurnije kada su u kontaktu s najnovijim vijestima, međutim nisu svjesni da konzumacija negativnih vijesti vodi do još većeg straha, anksioznosti i stresa.

Strah i briga definitivno su čimbenici zbog kojih pojedinci toliko često ostaju zalijepljeni za ekran, dok negativne informacije mogu uzrokovati stalnu paniku na niskoj razini od koje se teško odvojiti.

Začarana povratna petlja vraća ljude ponovno na traženje novih vijesti. Ova prolazna sigurnost stečena čitanjem vijesti pogoršava tjeskobu s vremenom. Takva dinamika može poremetiti san, utjecati na pažnju i svakodnevno funkcioniranje pojedinca.

S obzirom na to da je mentalno zdravlje povezano sa fizičkim zdravljem, ne čudi da negativne navike poput doomscrollinga negativno utječu na zdravlje tijela – od ometanja sna do stvaranja žudnje za hranom i prejedanja. Dugoročno gledano, doomscrolling može povećati razinu kortizola i adrenalina, a oba su hormoni stresa. Istraživanja pokazuju da su kronične razine povišenog hormona stresa povezane s mnogim fizičkim zdravstvenim problemima, uključujući bolesti srca, dijabetes i pretilost.

Uzevši u obzir navedeno, jasno je da živimo u vrlo neizvjesnim uvjetima. Broj zaraženih svakim se danom povećava, a rješenje situacije još uvijek je nepoznato. Kako bismo se umirili, prikupljamo veliku količinu informacija. Nažalost, ponekad postajemo preplavljeni negativnim informacijama što se očituje u pogoršanom psihološkom i fizičkom zdravlju. Previše informacija ne može zaustaviti pandemiju, no može zaustaviti nas – pokušajmo se usmjeriti na nužne informacije koje nam pružaju sigurnost te ostavimo prostora za pozitivne i ugodne svakodnevne doživljaje.