Suvremeni način života unosi mnogobrojne promjene u živote ljudi. Kroz godine se znatno mijenjala uloga, funkcija i struktura obitelji. Takva promjena obiteljske dinamike te manjak procijenjenog vremena koje roditelji mogu posvetiti djetetu, rezultiraju posezanjem za alternativnim rješenjima koji prividno i tek privremeno smiruju djecu i imaju pozitivne učinke na njihova ponašanja. Jedno od najzastupljenijih rješenja upravo je korištenje raznih ekrana koji istovremeno okupiraju pažnju djece, ali i omogućuju roditeljima da obave onih nekoliko zadataka i obaveza koje su tako dugo odgađali. Suvremeno roditeljstvo veliki je izazov, a postavljanje vremenskog ograničenja upravo u području izlaganja djeteta ekranima, problematika koja se neprestano provlači kroz svakodnevne razgovore i portale.
Roditelji često tvrde, da ukoliko ograniče djeci korištenje prethodno navedenih tehnologija ili ih čak onemoguće u ranoj dobi, bivaju osuđeni i poprijeko gledani od strane roditelja koji djeci isto omogućavaju bez ikakvih granica što izaziva strah od odbacivanja njihovog djeteta iz vršnjačke skupine. Naspram tim strahovima, idu sve brojnija istraživanja koja potvrđuju da današnja djeca pate od „ekranitisa“ te da, s obzirom na razvojnu dob, previše vremena provode u pasivnim aktivnostima pred ekranima što znatno utječe na razvoj mozga.
Istraživanja su ukazala na sljedeće teškoće i posljedice koje pretjerani boravak pred ekranima ima na zdravlje i razvoj djece (Stiglic i M. Viner, 2019):
- pretilost i metabolički sindrom: razvoj nezdravih prehrambenih navika,
- bolovi u tijelu u području vrata, ramena, leđa,
- razvoj psihičkih poremećaja: depresija i anksioznost i suicidalnost,
- rizik od pojave poremećaja u ponašanju
- teškoće s održavanjem pažnje i hiperaktivnost,
- nisko samopouzdanje (što može dovesti i do poremećaja u prehrani u adolescentskoj dobi),
- teškoće spavanja,
- teškoće u govornom razvoju
- teškoće u kognitivnom razvoju te
- slabiji akademski uspjeh.
Pa koliko bi onda dijete vremena trebalo i smjelo provoditi pred ekranom?
Screen Time, odnosno vrijeme provedeno pred ekranima, prema AAP-i (American Academy of Pediatrics) i WHO (World Health Organization) podijeljeno je u kategorije s obzirom na dob djece, odnosno smatra se da:
- Djeca mlađa od 18 mjeseci: 0 sati (osim kod videopoziva npr. baki ili članu obitelji koji živi daleko).
- Djeca u dobi od 18-24 mjeseci: ograničen boravak pred ekranom (<1h) ili potpuno onemogućen; razlog tome je plastičnost mozga u ovoj dobi, odnosno izuzetno osjetljivo razdoblje za usvajanje novih znanja i vještina (stvaranje snažnih neuronskih veza ključnih za učenje i kvalitetno usvajanje znanja).
- Djeca u dobi od 3-5 godina: do 1h dnevno; razlog tome je taj što je ovaj period ključan za razvoj socijalnih vještina pa pasivna upijanja sadržaja i informacija ne pružaju podlogu za razvoj i razumijevanje istih.
- Djeca rane osnovnoškolske dobi (6-10 godina): 1-1,5h dnevno; razlog tome je početak razdoblja u kojem dijete ima prve obaveze (učenje, zadaće, projekti, buđenje) te razumije i razvija stavove prema pravilima – zato je važno objasniti i držati se dobro razrađenih pravila kako bi se izbjegle posljedice korištenja tehnologije na kvalitetu sna, prehrambene navike, izvršavanje obaveza.
- Djeca starije osnovnoškolske dobi (11-13 godina): do 2h dnevno; djeca u ovoj dobi počinju razumjeti koncept balansa te je važno u tome ih podržati i pružiti im zdravi model; usmjeriti na eventualno postojanje problema kroz podržavajuću i smirenu dvosmjernu komunikaciju.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji Internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.