Seksualno zlostavljanje online može se opisati kao bilo koji oblik eksploatacije, uznemiravanja ili zlostavljanja koje se događa putem interneta.
Seksualno zlostavljanje djece online uključuje sljedeće:
- Zavođenje djece kako bi ih se seksualno zlostavljalo uživo ili online.
- Slanje neželjenih poruka o seksu ili uvredljivih komentara djeci, koji se baziraju na rodnom identitetu, spolu ili nečijoj seksualnoj orijentaciji.
- Dijeljenje privatnih videozapisa ili fotografija bez pristanka svih koji su uključeni, što je poznato i kao nekonsenzualna pornografija i osveta pornografijom.
- Izvođenje seksualnih radnji na web kameri bez pristanka svih koji su uključeni.
- Dijeljenje pornografskih sadržaja na mjestima na kojima nisu svi pristali vidjeti iste (na primjer na Zoom sastanku).
- Slanje neželjenih zahtjeva za golim videozapisima ili fotografijama ili slanje neželjenih zahtjeva za prenošenje seksualnih činova uživo.
Procjenjuje se da je u Europi jedno od pet djece žrtva nekog oblika seksualnog zlostavljanja djece online ili u stvarnome životu, dok se globalno procjenjuje da je žrtva jedno od osam djece. Užasavajuć podatak je da između 70 i 85 % djece žrtava od jedne do 18 godina zapravo poznaje osobe koje su izvršile zlostavljanje te se zlostavljanje uglavnom događa unutar djetetovog bliskog kruga ljudi, što djeci može otežati prijavljivanje zlostavljanja. Vrlo je teško procijeniti prave brojke zlostavljanja jer jedna trećina žrtava nikada nikome ne kaže za zlostavljanje. Djeca ponekad ne shvaćaju da je ono što im počinitelj radi pogrešno niti da se radi o zlostavljanju, te se ponekad ponašaju kao da je to normalno iskustvo.
Ponekad se seksualno zlostavljanje djece odvija isključivo online, dok se ponekad ono pokreće online kako bi se zatim nastavilo u stvarnome životu. Važno je naglasiti da bez obzira na to je li se seksualno zlostavljanje događalo samo putem interneta, utjecaj na žrtvu, njegovu zajednicu i bližnje može biti jednako štetan kao i seksualno zlostavljanje koje se događa uživo. Seksualna zlostavljanja putem interneta nose dodatne izazove moguće retraumatizacije zbog pojave materijala sa seksualnim zlostavljanjem i godinama nakon samog djela, žrtve nose teret toga da i kasnije mogu naići na te materijale te ne je nemoguće biti siguran da je materijal potpuno uklonjen – uvijek je netko mogao napraviti snimku zaslona. Djeca koja su zlostavljana imaju veću vjerojatnost da će i u odrasloj dobi biti žrtve zlostavljanja, a osjećaj bezvrijednosti koji se često pojavljuje kod žrtava može rezultirati i time da osobe postanu i žrtvama zloupotrebe droga i trgovine ljudima. Iako rjeđe nego muškarci, žene također mogu biti počinitelji zlostavljanja djece.
Neki od znakova da je dijete doživjelo ili doživljava seksualno zlostavljanje online mogu biti sljedeći:
- Dijete može biti tajnovito oko toga što radi online i s kime komunicira.
- Neprimjeren rječnik ili seksualizirano ponašanje koje je neuobičajeno za dijete.
- Samoozljeđivanje.
- Promjene u raspoloženju.
- Dijete može djelovati uznemireno, distancirano i ljuto nakon korištenja interneta.
- Izbjegavanje samoće ili strah od ljudi.
- Dijete može tražiti novce od roditelja kako bi ga upotrijebilo zbog ucjene koju doživljava od zlostavljača.
- Promjene u svakodnevnom ponašanju djeteta.
- Dijete može provoditi znatno više ili znatno manje vremena online nego što je to uobičajeno za njega.
- Dijete može žuriti da bude online u točno određeno vrijeme.
Dobrovoljno prijavljivanje i otkrivanje od strane digitalnih tehnologija se pokazalo nedovoljno za rješavanje širenja materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece online. Kako nema usklađenosti na razini Europske unije, pružatelji usluga se suočavaju s različitim pravilima u različitim zemljama. Dana 1. svibnja 2022. godine, u svrhu borbe i sprječavanja seksualnog zlostavljanja djece online, Europska Komisija je usvojila zakonodavni prijedlog kojim je pružateljima usluga na svojim online platformama postalo obavezno prijavljivati seksualno zlostavljanje djece online te obavještavati vlasti o istome. Dana 20. prosinca 2023. godine, ambasadori država članica Europske unije su se složili oko pregovaračkog mandata Vijeća za uredbu kojom se produljuje privremena mjera za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece online. Prijedlog se temelji na Zakonu o digitalnim uslugama i nadopunjuje ga odredbama koje se bave posebnim izazovima koje predstavlja seksualno zlostavljanje djece online. Pravila pružateljima usluga nameću obaveze radi smanjivanja rizika od korištenja njihovih usluga za seksualno zlostavljanje djece online. Ključno je otkriti i prijaviti materijale sa seksualnim zlostavljanjem djece online kako bi se zaustavilo i spriječilo zlostavljanje na internetu, ali i u stvarnome životu, te kako bi se pomoglo žrtvama. Ukoliko se susretnete s istima, možete ih prijaviti i putem Hotline obrasca za prijavu ilegalnog sadržaja Centra za sigurniji internet.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji Internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.