Osobama koje su nešto sramežljivije uspostavljanje odnosa uživo ponekad može biti malo teže i one mogu koristiti društvene mreže kako bi nadogradile svoje potrebe za socijalizacijom i na taj način lakše uspostavile komunikaciju. Kada smo iza ekrana, može nam biti lakše komunicirati, izgraditi svoj identitet točno onako kako želimo i pronaći nove prijatelje.
Prijatelji na društvenim mrežama često nam mogu biti neke osobe koje nam u stvarnome životu zapravo i nisu toliko bliske. Uvijek je važno razmisliti o tome koliko dobro poznajemo prijatelje na društvenim mrežama te koliko često s njima razgovaramo uživo. Iako su nam prijatelji na društvenim mrežama stalno dostupni te s njima možemo komunicirati u bilo kojem trenutku, važno je naglasiti kako je odnos s prijateljima koje znamo isključivo online puno površniji i kvaliteta takvih odnosa nije jednaka kao kod odnosa uživo. Istraživanja su pokazala kako nam je kao pripadnicima ljudske vrste neophodan kontakt uživo te kako se bliskost gradi kroz brojne susrete koji su kontinuirani, odnosno koji se ponavljaju. Svakako se i s našim bliskim prijateljima s kojima se viđamo uživo vrlo često čujemo putem digitalnih tehnologija, a istraživanja su pokazala da su pojedinci koji su ekstrovertniji, odnosno koji više vole biti u društvu drugih, i oni koji imaju dobre socijalne vještine, često aktivniji i u komunikaciji putem digitalnih tehnologija. Djeci i mladima koji imaju nešto lošije socijalne vještine te koji nemaju mnogo prijatelja, izgradnja nešto površnijih odnosa na društvenim mrežama može utjecati na povećanje njihovog samopouzdanja te čak djelovati i zaštitno.
Društvene mreže zasigurno omogućuju i nude veću raznolikost odnosa, stoga je jako važno da kritički promišljamo o odnosima. Odnosi na društvenim mrežama ne moraju nužno biti štetni, no potrebno je imati dobre prijateljske odnose u izravnoj komunikaciji uživo.
Kod online prijateljstava, osobito s osobama koje ne poznajemo uživo, iznimno je važno pripaziti i na svoju sigurnost. Preporuka je da se djeca ne dopisuju s osobama koje ne poznaju uživo. Ipak, ukoliko odlučite stupiti u komunikaciju s nepoznatim osobama, nikada ne smijete odavati svoje osobne podatke, poput svoje adrese stanovanja ili dijeliti lokaciju na kojoj se nalazite. Na internetu postoje zlonamjerni ljudi koji žele iskoristiti djecu na različite načine i neki od njih vrlo dobro znaju pridobiti povjerenje djece.
Odbacivanje i isključivanje na društvenim mrežama također je česta pojava među djecom i mladima, od izbacivanja iz grupa na različitim komunikacijskim kanalima, ignoriranja određenih pojedinaca, a česti su i govori mržnje, poticanje na grupnu mržnju te vrijeđanje. Ukoliko se i tebi dogodi neka od ovih situacija, znaj da to nije u redu i da to predstavlja nasilje na internetu. Uvijek se možeš obratiti odraslima za pomoć: učiteljima u školi, stručnim suradnicima, roditeljima ili odrasloj osobi od povjerenja. Govor mržnje je nešto što trebamo spriječiti, a isključivanje iz grupa nije prihvatljivo. Potičemo te da prijaviš svaki oblik elektroničkog nasilja. Ukoliko ti je potrebna pomoć, uvijek se možeš javiti i nama na našu besplatnu Helpline liniju za savjetovanje, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati na broj 0800 606 606.
