Fotografiraš prijatelje na izletu, snimiš smiješan trenutak na rođendanu ili mlađeg brata dok pleše po dnevnoj sobi. Snimka ti je zabavna i poželiš je odmah objaviti ili poslati prijateljima. Ipak, prije nego što pritisneš „objavi“ ili „pošalji“, zastani i pitaj osobu koja je na snimci: „Je li ti u redu da ovo podijelim?“
To što smo nekoga fotografirali ne znači da fotografiju smijemo i objaviti. Na njoj se nalazi druga osoba – njezino lice, glas i možda trenutak koji nije željela podijeliti s drugima. Zato treba imati mogućnost odlučiti želi li da fotografija ili snimka postane dostupna drugima.
Tebi je smiješno, ali možda drugoj osobi nije
Ponekad fotografiju objavimo jer nam djeluje simpatično ili bezazleno. Međutim, osoba na fotografiji može je doživjeti sasvim drukčije. Možda joj se ne sviđa kako izgleda, neugodno joj je zbog onoga što radi ili ne želi da drugi znaju gdje je i s kim provodi vrijeme. Posebno trebamo biti pažljivi sa snimkama na kojima je netko tužan, ljutit, prestrašen, oskudno odjeven ili se nalazi u neugodnoj situaciji. Takve sadržaje nije u redu dijeliti kako bismo nasmijali druge ili prikupili lajkove i komentare.
Rečenice poput „Ma samo se šalimo“, „Svi su to već vidjeli“ ili „Nestat će za 24 sata“ neće pomoći osobi koja se zbog objave osjeća posramljeno ili povrijeđeno. Ono što je nama zabavno, drugome može biti vrlo neugodno.
I mlađa braća i sestre imaju pravo na privatnost
I mlađu djecu treba pitati žele li se fotografirati i sviđa li im se fotografija. Ako je riječ o mlađem bratu, sestri ili nekom drugom djetetu, prije objavljivanja treba pitati i roditelja ili drugu odgovornu odraslu osobu. Fotografije djece dok plaču, spavaju, kupaju se, presvlače ili proživljavaju neugodan trenutak ne bi trebalo objavljivati. Dijete je danas možda premalo da razumije gdje bi fotografija mogla završiti, ali ona može ostati na internetu i kada odraste. Ono što nam je danas slatko ili smiješno, djetetu za nekoliko godina može biti vrlo neugodno.
Objavljena fotografija lako nastavi put bez nas
Možda fotografiju šalješ samo jednoj osobi ili u zatvorenu grupu, ali to ne znači da će ondje i ostati. Netko je može spremiti, proslijediti ili snimiti zaslon. Čak i nestajuće poruke ili priče mogu biti sačuvane i ponovno objavljene.
Fotografija ili snimka može završiti kod osoba kojima nije bila namijenjena, na drugoj društvenoj mreži ili u nepoznatoj grupi. Netko od nje može napraviti meme ili naljepnicu, upotrijebiti je za lažni profil ili je izmijeniti uz pomoć umjetne inteligencije. Bezazlena objava tako može postati povod za zadirkivanje, svađu ili elektroničko nasilje.
Fotografije ponekad otkrivaju i više nego što smo namjeravali. U pozadini se mogu vidjeti naziv škole ili kluba, kućni broj, mjesto na kojem osoba boravi ili drugi podatak koji može ugroziti njezinu privatnost i sigurnost.
Kako pravilno pitati?
Nije dovoljno usput reći: „Objavit ću ovo, dobro?“ dok već držimo prst iznad gumba za objavu. Osobi treba pokazati fotografiju i jasno reći gdje je želimo podijeliti. Možemo pitati: „Je li ti u redu da ovo objavim na Instagramu?“ ili „Smijem li ovu snimku poslati u razrednu grupu?“
Šutnja, nesigurno „možda“ ili „ne znam“ ne znače pristanak. Dopuštenje za fotografiranje također nije automatski dopuštenje za objavljivanje, a pristanak na slanje jednoj osobi ne znači da sadržaj smijemo podijeliti sa svim svojim pratiteljima.
Osoba se može i predomisliti. Ako nas zamoli da fotografiju uklonimo, trebamo to učiniti bez rasprave i ljutnje. Prijateljstvo se ne dokazuje dopuštanjem da netko objavi našu fotografiju.
Što ako si već objavio bez pitanja?
Svatko može pogriješiti. Najvažnije je što ćemo učiniti nakon toga. Ako nam osoba kaže da joj objava smeta, trebamo je što prije ukloniti i ispričati se, a ne uvjeravati je da pretjeruje ili da „nije ništa strašno“. Ako smo sadržaj poslali drugima, možemo ih zamoliti da ga izbrišu i ne prosljeđuju dalje.
Ako se fotografija ili snimka već proširila, treba se obratiti roditelju, nastavniku, stručnom suradniku ili drugoj odrasloj osobi kojoj vjerujemo. Sadržaj se može prijaviti i društvenoj mreži, osobito ako se upotrebljava za ismijavanje, uznemiravanje, izradu lažnog profila ili elektroničko nasilje.
U Centru za sigurniji internet često razgovaramo s djecom i mladima o odgovornom ponašanju na internetu. Ono ne počinje tek kada se dogodi problem, nego prije objave – kada zastanemo i razmislimo kako bi se druga osoba zbog našeg postupka mogla osjećati.
Zato se prije objavljivanja tuđe fotografije ili snimke zapitaj: Jesam li pitao za dopuštenje? Imam li jasan pristanak? Bi li ova objava mogla nekoga povrijediti ili dovesti u neugodnu situaciju?
Ako nisi siguran, nemoj objaviti. Fotografiju možeš zadržati kao lijepu uspomenu, a nečiju privatnost i povjerenje možda si upravo sačuvao.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centar za sigurniji internet stoje vam na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska
