Djeci igranje videoigara predstavlja odmor od brojnih obaveza i bijeg od svakodnevnih problema s kojima se susreću u školi, među vršnjacima ili u obitelji. Postoje brojna istraživanja o tome kako videoigare utječu na djecu, stoga je moguće naići na brojne pozitivne utjecaje koje one mogu imati, no u ovome članku predstaviti ćemo one negativne utjecaje:
- Velika količina nasilja i agresije – Kako puno videoigara ima nasilnih sadržaja, djeca mogu imitirati postupke likova iz igara u kretnjama, karakteru i izražavanju. Nasilni sadržaji također dugoročno mogu oštetiti mentalno zdravlje i učiniti igrače neosjetljivima na nasilje. Nasilne videoigre štetnije su od nasilja koje, na primjer, gledaju na televiziji jer igrači svojim sudjelovanjem, ponavljanjem i dobivanjem nagrada za počinjena nasilna djela postaju podložniji utjecaju nasilja. Velika količina nasilja može dovesti i do smanjene empatije i brige za druge. Važno je naglasiti da zbog nasilnih igara neće sva djeca postati nasilnija, no vjerojatno će potaknuti agresivnost kod onih koji već imaju predispozicije za takvo ponašanje. Ranjivija su ona djeca koja su manje uspješna u stvarnom životu i koja imaju niže samopoštovanje.
- Djeca igrajući videoigre mogu postati i žrtve nasilja – vrijeđanje, uznemirivanje i primanje neželjenih poruka od strane drugih igrača.
- Kod igranja videoigara može doći i do toga da netko ukrade i zloupotrijebi osobne podatke koje dijete dijeli na platformi na kojoj igra videoigru.
- Ovisnost o videoigrama – Neke osobe u riziku su od ovisnosti, a ovisnost o videoigrama zna dovesti do toga da osobe zanemaruju svakodnevne aktivnosti (školu, posao, druženje s bližnjima), nezdravo se hrane (izbjegavanje jela kako ne bi prekidali igranje , brzo jedenje kako bi se što prije vratili igranju i sl.), smanje tjelesne aktivnosti, osjećaju se razdražljivo te pokazuju druge simptome ovisnosti o internetu. Ovisnost o internetu može dovesti i do socijalne izolacije te zamjene stvarnih prijatelja za one virtualne, djeca mogu postati mrzovoljna, tužna, može doći do povećane lijenosti te nezainteresiranosti za stvari i događaje oko sebe jer im to ne pruža istu razinu stimulacije. Može doći i do poremećaja pažnje, impulzivnosti, nedostatka kognitivne kontrole i samokontrole.
- Dugotrajno igranje videoigara može dovesti do oštećenja vida, gomilanja kilograma i oštećenja kralježnice zbog često lošeg načina sjedenja pred računalom.
- Videoigre mogu pružiti pogrešna očekivanja o stvarnom životu. Važno je objasniti djeci razlike između virtualnog i stvarnog svijeta, posebno kada su u pitanju posljedice različitih ponašanja.
Evo nekoliko savjeta prije početka te za vrijeme igranja videoigara:
- Provjeri dobnu granicu videoigre – Dobna granica pokazuje koliko neprimjerenog sadržaja igra uključuje i štiti te od sadržaja kojima ne bi trebao biti izložen, a ako nema dobne granice, porazgovaraj s odraslom osobom o tome je li ta videoigra primjerena za tebe. Za provjeru videoigara može se koristiti i PEGI sustav koji kategorizira videoigre prema uzrastu djece i prema vrsti sadržaja koji igra sadrži.
- Vremenski ograniči igranje videoigara – Istraži koliko vremena je maksimalno preporučeno za igranje videoigara s obzirom na svoju dob.
- Više se usmjeri na igre koje potiču kreativnost i empatiju.
- Pripazi na postavke privatnosti – Postavke privatnosti pomažu ti da odabereš koji sadržaj želiš podijeliti i s kim – nemoj dijeliti svoje osobne podatke!
- Prijavi i blokiraj nešto što te uznemirava – Mnoge videoigre imaju opciju prijave i blokiranja ukoliko te netko uznemirava – možeš prijaviti vrijeđanje, isključivanje, varanje, krađu online sadržaja ili osobnih podataka te hakiranje računa.
- Obrati se odraslim osobama ukoliko te nešto uznemiri tijekom igranja videoigara (roditeljima, članovima obitelji, stručnjacima).
- Brini se o samome sebi i poštuj druge igrače tijekom igranja – Ne odnosi se prema drugima onako kako ne želiš da se drugi odnose prema tebi. Pronađi vrijeme u danu i za neke druge aktivnosti bez ekrana, poželjno na otvorenome. Ako ti igranje videoigara postane izvor stresa, potrebno je uzeti stanku i odmoriti se.
Ukoliko ti je potreban savjet, možeš se javiti na broj 0800 606 606 u Centar za sigurniji internet svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.