Što je vrbovanje?
Vrbovanje ili eng. Grooming podrazumijeva niz namjerno poduzetih radnji s ciljem stvaranja prijateljskog odnosa i uspostavljanja emocionalne povezanosti s djetetom, a sve u svrhu smanjivanja djetetove razine opreza kako bi se ono moglo iskoristiti u seksualne svrhe.
Koje su faze vrbovanja?
Ciljanje
Počinitelj aktivno traži ranjive osobe na popularnim internetskim platformama kao što su društvene mreže, streaming servisi i online igre, često se predstavljajući kao dijete iste dobi i inicirajući online kontakt. Najčešće ciljaju posebno ranjive skupine djece i mladih, uključujući one između 8 i 17 godina, osobito LGBTQ+ mlade, pripadnike rasnih manjina te djecu koja se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja kao što su depresija i suicidalne misli. Također često pronalaze žrtve u online zajednicama za podršku mentalnom zdravlju, gdje djeca traže pomoć i razumijevanje.
Pristup i uspostavljanje kontakta
U početku uspostavljaju kontakt kroz naizgled bezazlene, prijateljske razgovore kako bi pridobili povjerenje. Počinitelji često koriste tehniku „love bombinga“, odnosno preplavljuju dijete pažnjom, razumijevanjem i ljubaznošću kako bi stekli njihovo povjerenje i emocionalnu bliskost. Tijekom ove faze prikupljaju osobne podatke o djetetu, poput imena, telefonskog broja, adrese i članova obitelji, bilo izravno od djeteta ili putem dostupnih izvora. Ovo povjerenje temelj je za daljnju manipulaciju.
Razvijanje povjerenja
Počinitelj postaje stalna i konzistentna prisutnost u djetetovom životu, stvarajući dojam prijateljskog ili čak romantičnog odnosa. Djeca najčešće nisu svjesna opasnosti jer počinitelji aktivno zamagljuju granice između normalnih i nenormalnih odnosa. Nakon što je povjerenje uspostavljeno, komunikacija se premješta s javnih platformi na privatne, često šifrirane kanale poput aplikacija s end-to-end enkripcijom, a dijete se izolira od drugih izvora podrške.
Desenzitizacija na seksualni sadržaj i dodir
Kada se uspostavi određena razina povjerenja, počinitelj počinje desenzitizirati dijete na dodir i seksualni sadržaj, primjerice izlažući dijete seksualnim materijalima, kako bi olakšao seksualno zlostavljanje i iskorištavanje.
Održavanje kontrole
Počinitelji često koriste tajnovitost i osjećaj srama kako bi zadržali kontrolu nad djetetom. U nekim slučajevima koriste intimni materijal koji su dobili od djeteta kao sredstvo ucjene, prisiljavajući dijete da nastavi zlostavljanje i ne potraži pomoć.
Koji su znakovi?
Postoji niz indikatora koji mogu pomoći roditeljima i stručnjacima prepoznati rane znakove da je dijete žrtva vrbovanja. Ti znakovi odnose se na ponašanje u stvarnom životu, ali i na aktivnost na internetu:
- Tajnovitost vezana uz online aktivnosti, kao što je skrivanje zaslona kada im se priđe
- Povlačenje i izolacija, odnosno prekomjerno provođenje vremena u samoći, udaljavanje od obitelji i prijatelja
- Emocionalni stres, uključujući nagle promjene raspoloženja, tjeskobu ili simptome depresije
- Povećan interes za neprimjerene sadržaje, poput fascinacije ekstremističkim ideologijama, simbolima, mračnim temama ili nasilnim i seksualnim sadržajem
- Skrivanje fizičkih znakova ozljeda, primjerice nošenje dugih rukava ili hlača u neprikladnim prilikama kako bi se prikrili tragovi samoozljeđivanja, ozljeda ili znakova prisile
- Korištenje aplikacija za šifriranu komunikaciju koje pružaju anonimnost bez jasnog razloga
Što mogu učiniti roditelji i stručnjaci?
Zaštita djece od vrbovanja i zlostavljanja na internetu zahtijeva aktivan i promišljen pristup odraslih, posebice roditelja i stručnjaka koji rade s djecom.
Najvažniji korak je uspostavljanje iskrenog i sigurnog dijaloga s djecom. Roditelji i stručnjaci trebaju poticati djecu da slobodno pričaju o svojim iskustvima na internetu, bez straha od kazne ili kritike. Važno je slušati s razumijevanjem i pokazati da ste dostupni za pomoć i podršku.
Pratite koje aplikacije, igre i društvene mreže djeca koriste. Ne radi se o špijuniranju, nego o zdravom interesu i razumijevanju njihovog digitalnog svijeta. Razgovarajte o tome što ih zanima i koje sadržaje gledaju. Potičite zajedničko učenje o sigurnosti na internetu i digitalnoj pismenosti. Također, pomozite djeci da razviju kritičko mišljenje i nauče prepoznati potencijalne opasnosti.
Ako imate i najmanju sumnju da je dijete izloženo vrbovanju, zlostavljanju ili prijetnji na internetu, ne oklijevajte i obratite se nadležnim institucijama.
Znajte da niste sami – besplatna Helpline linija za savjetovanje Centra za sigurniji internet dostupna je na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati za bilo kakva pitanja i podršku.
Powered by A1 Hrvatska.
