Sextortion (seksualna iznuda) jedna je od najbrže rastućih internetskih prijetnji s kojima se djeca i tinejdžeri danas suočavaju. Sam termin nastao je spajanjem riječi “sex” i “extortion” (iznuda), a odnosi se na online prijevaru u kojoj predator prijeti objavom eksplicitnih ili kompromitirajućih snimaka žrtve, osim ako mu se ne isplati novac ili ispune drugi zahtjevi.
Kao roditelju, vaše najjače oružje u zaštiti djeteta je znanje. Prepoznavanje znakova i otvoren razgovor o njima, čak i prije nego što se bilo što dogodi, može učiniti presudnu razliku. Donosimo vam 10 ključnih znakova upozorenja (tzv. “red flags”) koji ukazuju na to da bi vaše dijete moglo biti meta digitalne ucjene.
1. Inzistiranje na prelasku u privatni chat
Sextortion se uvijek događa u privatnim kanalima. Predatori često započinju kontakt na javnim forumima (ispod komentara na društvenim mrežama ili u chatovima unutar videoigara), ali će gotovo odmah predložiti nastavak razgovora na aplikacijama poput Snapchata, Discorda ili WhatsAppa kako bi pobjegli od moderacije i očiju javnosti.
2. Lažni profili “atraktivnih djevojaka”
Najčešći scenarij uključuje tinejdžere ili mlade muškarce koje kontaktiraju naizgled privlačne mlade žene izražavajući romantični interes. Ti profili obično koriste jako filtrirane fotografije, oskudnu odjeću ili ukradene slike. Često tvrde da imaju “zajedničkog prijatelja” kako bi brzo izgradili povjerenje.
3. Razgovor koji prebrzo postaje intiman
“Grooming” (priprema žrtve) počinje ljubaznošću i komplimentima. Nakon samo nekoliko poruka, osoba može postati neobično podržavajuća, potičući dijete da dijeli osobne ili emocionalne detalje. Ono što počne kao prijateljski razgovor, munjevito se pretvara u romantični ili seksualni teritorij.
4. Traženje slika, videa ili osobnih podataka
Rani zahtjevi mogu djelovati bezopasno – običan selfie ili informacija o tome u koju školu dijete ide. Međutim, što više informacija predator prikupi (puno ime, grad, broj telefona), to ima veći utjecaj (polugu) za kasniju ucjenu.
Važno: Uloga AI tehnologije. Danas ucjenjivačima čak ne trebaju stvarne eksplicitne slike. Ako imaju fotografiju djetetova lica, pomoću umjetne inteligencije mogu generirati lažni (deepfake) eksplicitni sadržaj koji koriste za ucjenu.
5. Iznenadna ili neobjašnjiva tjeskoba
Djeca koja su meta ucjene često postaju povučena, tjeskobna ili uznemirena. Mogu izgubiti interes za hobije koje vole. Ovakvo ponašanje najčešće je rezultat ogromnog osjećaja krivnje i srama koji žrtve osjećaju zbog manipulacije predatora.
6. Pritisak na tajnost veze
Glavni znak upozorenja je ako nepoznata osoba s mreže pritišće dijete da nikome ne govori o njihovom odnosu. Predatori koriste tajnost kako bi izolirali dijete od roditelja ili drugih odraslih osoba koje bi mogle intervenirati.
7. Pretjerana zaštita uređaja
Dijete koje je pod pritiskom može postati agresivno u zaštiti svoje privatnosti. Možda će odbijati predati telefon na redovnu provjeru, panično ga sklanjati kad uđete u sobu ili početi opsesivno brisati poruke prije nego što ih itko drugi vidi.
8. Zahtjev za eksplicitnim sadržajem
Nakon što se uspostavi prividno povjerenje, predator traži eksplicitne slike ili videozapise. Često će sami poslati (često tuđu) eksplicitnu sliku kako bi potaknuli dijete da učini isto ili će obećati da će “uzvratiti” čim dijete pošalje svoju snimku.
9. Prijetnja objavom sadržaja
Čim ucjenjivač dobije bilo što što može iskoristiti, odmah prelazi u napad. Prijetit će slanjem kompromitirajućih slika djetetovim prijateljima, obitelji ili javnom objavom na internetu, tražeći u zamjenu novac, darovne kartice ili još više eksplicitnog sadržaja.
10. Neobjašnjive financijske transakcije
Ucjenjivači najčešće traže iznose od 50 do 500 eura – svote koje većina djece nema. Ako primijetite neobične transfere s djetetova računa ili nestanak novca, to je hitan alarm za provjeru djetetovih online aktivnosti. Zbog straha i nerazvijenih mehanizama suočavanja, tinejdžeri često djeluju impulzivno, želeći samo da problem nestane bez da itko sazna.
Što učiniti ako primijetite ove znakove?
Ako posumnjate da je vaše dijete žrtva, najvažnije je usporiti.
- Ostanite smireni: Vaša reakcija djetetu mora poslati poruku: “Tu sam za tebe, nisi u nevolji, želim te zaštititi.”
- Ne osuđujte: Strah i sram su već dovoljno jaki; dijete treba saveznika, a ne suca.
- Prikupite dokaze: Nemojte odmah brisati poruke. Spremite screenshotove razgovora i profil ucjenjivača.
- Prijavite slučaj: Obratite se policiji ili se javite stručnjacima koji će vam pružiti podršku
Dijete, u ovom slučaju, treba podršku roditelja, a ne dodatno osuđivanje. Važno je reagirati odmah i zaštiti svoje dijete. Za podršku, pomoć ili savjet uvijek se mogu obratiti Centru za sigurniji Internet na 0800 606 606.
Powered by A1 Hrvatska
