Današnje vrijeme u odnosu na prošlost postavlja digitalne izazove pred roditelje. Suvremeno doba je donijelo tehnološku razvijenost, a time i pitanje kvalitetnog provođenja slobodnog vremena odnosno provođenja vremena nad zaslonima mobitela. Pored toga, postavlja se pitanje osviještenog pristupa određenom sadržaju. Premalo ili previše korištenja mobitela, postavilo je dihotomiju izbora te mogućeg međusobnog neslaganja i nerazumijevanja djece i roditelja ako nema kvalitetne dvosmjerne komunikacije, osviještenosti i znanja o utjecaju korištenja mobitela i konzumiranja sadržaja na zdravlje pojedinca.
Svjedoci smo toga da mobitel predstavlja sredstvo komunikacije koje ne zaobilazi obiteljske susrete, prijateljska druženja, ali i spavaću sobu djece i mladih. Raznolikost sadržaja, brz i jednostavan pristup informacijama može dovesti do tzv. FOMO-a, odnosno straha od propuštanja. FOMO je zapravo fenomen koji predstavlja stalno provjeravanje notifikacija i obavijesti koje osobama dolaze na njihove komunikacijske grupe ili profile radi straha da ne bi propustili određeni događaj. Društvene mreže mogu biti povezane s lučenjem dopamina koji je poznat kao hormon sreće, a koji se najbolje očituje kod društvenih mreža u obliku lajka, dijeljenja ili pozitivnog spominjanja djece, što stimulira mozak na otpuštanje dopamina. S druge strane, neka istraživanja pokazuju da je povećanje sati dnevnog vremena provedenog ispred zaslona povezano je sa slabijim psihološkim blagostanjem, što uključuje manju znatiželju, nižu samokontrolu, veću distrakciju, više poteškoća u sklapanju prijateljstava, manju emocionalnu stabilnost, težu brigu i nemogućnost dovršavanja zadataka.
Nadalje, vrlo su važni sadržaji s kojima djeca mogu doći u doticaj. Djeca mogu naići na sadržaje koji nisu primjereni njihovoj dobi, ali isto tako, zbog svog neiskustva i nepoznavanja rizika, mogu postati dio materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece, u stručnoj literaturi nazvanih CSAM – child sexual abuse material. Glen Pounder, direktorica neprofitne organizacije Programs for Child Rescue Coalition, izjavila je da su djeca prije bila sigurna u svojim sobama, a sada, s internetom i povezanošću s vanjskim svijetom, više nisu u tolikoj mjeri sigurni. Djeci ponekad može biti teško prepoznati što predstavlja nasilje na internetu te im može biti teže shvatiti do kojih posljedica može doći i u koju opasnost ih može odvesti javna objava njihovih fotografija ili komuniciranje s nepoznatim osobama tijekom neke videoigre, ali i korištenje interneta općenito. Zbog toga je vrlo važno podizati svijest o važnosti sigurnog korištenja interneta, educirati djecu i odrasle o mogućim opasnostima te o tome na koji način svi zajedno možemo pokušati učiniti internet sigurnijim mjestom za sve nas.
Zbog svih mogućih opasnosti i rizika, važno je da roditelji budu upoznati s tim što njihova djeca gledaju, s kime ostvaruju komunikaciju, te koliko vremena provode pred ekranima, stoga je preporuka da roditelji osiguraju da manja djeca koriste ekrane samo u prostorijama u kojima su pod nadzorom, odnosno da ne nose svoje mobitele u spavaće sobe.
Zanimljivo je i da predatori prisutnost roditelja smatraju povećanim rizikom da se njihove namjere i identitet otkriju, stoga sama činjenica da dijete koristi zaslone samo u prostorijama u kojima se nalaze njegovi roditelji potencijalno može odbiti predatore od njihovih prvotnih namjera. Ukoliko predator zna da je dijete samo i da koristi ekrane u spavaćoj sobi bez prisutnosti roditelja, to ga naravno može potaknuti da ga iskoristi.
Isto tako, kada tehnologija nije dostupna u dječjim sobama djece, to može imati pozitivan odraz na kvalitetu dječjeg sna. Gledanje u ekran koji svijetli neposredno prije spavanja zaustavlja otpuštanje hormona melatonina, a on pomaže u održavanju sna. Odgovaranje na poruke i pregledavanje sadržaja na društvenim mrežama stimulira mozak, a to može dovesti do otpuštanja hormona kortizola i adrenalina – a oni nas održavaju budnima. Sve to dovodi do nedostatka sna, a konstantan nedostatak sna može dovesti do brojnih problema poput slabog školskog uspjeha, problema s ponašanjem, anksioznosti, stresa i drugih problema. Roditelji su često uzor svojoj djeci i osobe od kojih ona uče, stoga je dobro da i roditelji manje koriste mobitele, odnosno pripaze da ekrane ne koriste prekomjerno, te da ne koriste mobitele u spavaćoj sobi.
Za svaku obitelj predlažemo izradu Obiteljskog ugovora u kojemu možete postaviti jasna očekivanja i granice oko sigurnog i odgovornog korištenja interneta i dogovoriti pravila kojih ćete se svi pridržavati (i djeca, ali i roditelji).
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji Internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.