Dovoljno je nekoliko minuta na TikToku ili Instagramu da mlada osoba naiđe na sadržaj u kojem se odnos starije, imućnije osobe i mlađe osobe prikazuje kao bezbrižan i glamurozan život. Ono što se pritom često ne prikazuje jesu očekivanja, pritisak i mogući rizici koji se kriju iza takvog odnosa.
Što je „sugar daddy” koncept?
„Sugar daddy” je izraz koji se najčešće koristi za stariju i financijski imućnu osobu koja mlađoj osobi daje novac, poklone ili plaća određene troškove, poput stanarine, školovanja ili putovanja. Mlađa se osoba pritom naziva „sugar baby”. U takvim se odnosima financijska potpora često povezuje s očekivanjem pažnje, društva ili intimnosti. Postoje i internetske stranice i aplikacije koje povezuju osobe zainteresirane za takve odnose.
Takav se odnos ponekad predstavlja kao „mentorstvo”, „sponzorstvo” ili „obostrano koristan dogovor”, što može zvučati bezazleno. Međutim, kada novac postane temelj odnosa, može nastati velika neravnoteža moći. Osobi koja ovisi o tuđem novcu tada može biti puno teže postaviti granice ili reći „ne”.
Zašto takav način života može izgledati privlačno?
Društvene mreže često prikazuju samo najatraktivniji dio priče. Algoritmi potiču sadržaje koji privlače pažnju, pa luksuz, putovanja i skupi pokloni mogu izgledati kao uobičajen i lako ostvariv način života. Dodatno, ekonomski pritisak, troškovi školovanja, stanovanja i svakodnevnog života mogu učiniti ponudu novca posebno privlačnom. Kada se takav sadržaj još prikazuje kroz šalu, trendove i glamuroznu estetiku, rizici se mogu lako zanemariti.
Koji su mogući rizici?
Ovisnost i pritisak. Kada jedna osoba financijski ovisi o drugoj, može joj biti teško odbiti nešto što joj nije ugodno. Očekivanja se mogu postupno povećavati, a novac ili pokloni početi se koristiti kao sredstvo pritiska.
Emocionalne posljedice. Osoba se može osjećati posramljeno, uplašeno ili krivo, izgubiti samopouzdanje ili imati osjećaj da mora nešto „vratiti” zauzvrat.
Intimne fotografije i ucjena. Fotografije i videozapisi poslani putem interneta mogu biti spremljeni, proslijeđeni ili iskorišteni za pritisak i ucjenu. Zbog srama ili straha osoba često ne zna kome se obratiti za pomoć.
Maloljetne osobe
Kad je riječ o osobi mlađoj od 18 godina, situacija je bitno drukčija. Odrasla osoba koja maloljetniku nudi novac, poklone ili pažnju u zamjenu za intimnost ili fotografije iskorištava dijete, a takvo je ponašanje kažnjivo. Tipičan obrazac je grooming: novcem, poklonima i pažnjom stječe se povjerenje, zatim se od djeteta traži sve više i zahtijeva da sve ostane tajna. Zbog razlike u dobi, novcu i iskustvu takav odnos nikada nije ravnopravan.
Znakovi upozorenja
Oprez je potreban kada netko nudi novac ili poklone, a zatim traži nešto zauzvrat, zahtijeva tajnost, želi komunikaciju prebaciti na privatne kanale, traži fotografije ili videozapise, pokušava osobu udaljiti od obitelji i prijatelja ili negativno reagira kada čuje „ne”.
Što možemo učiniti?
Mladi trebaju znati da ono što vide na društvenim mrežama nije uvijek cijela priča. Ako netko nudi novac ili poklone, a zatim traži tajnost, fotografije ili nešto zbog čega se osoba osjeća neugodno, važno je prekinuti komunikaciju i obratiti se odrasloj osobi od povjerenja. Ako su fotografije ili poruke već poslane, ne treba se osjećati krivim niti se bojati zatražiti pomoć.
Roditelji i skrbnici mogu pomoći otvorenim razgovorom o novcu, granicama, odnosima i sigurnosti na internetu, bez osuđivanja i stvaranja dodatnog straha.
Škole i stručnjaci mogu kroz edukaciju o medijskoj pismenosti, pristanku, granicama i online manipulaciji pomoći mladima da lakše prepoznaju rizične situacije.
Cilj nije osuđivati osobe, nego pomoći mladima da prepoznaju razliku između sadržaja koji na društvenim mrežama izgleda privlačno i stvarnih rizika koji se mogu skrivati iza njega. Zdrav odnos temelji se na poštovanju, ravnopravnosti i slobodi da osoba kaže „ne” bez straha od posljedica.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje vam na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra, dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.
